Kamenjarska kršika
Kernera saxatilis
Karakteristike
Kamenjarska kršika (Kernera saxatilis (L.) Rchb.) je trajna zeljasta biljka iz porodice kupusnjača (Brassicaceae). Stabljika je jednostavna ili u gornjem dijelu razgranata, uzdižuća, tanka, u donjem dijelu je dlakava, u gornjem gola, visoka 10-30 cm. Prizemni listovi skupljeni su u rozeti, obrnuto jajoliki su jajoliki, listovi na stabljici su naizmjenični, rijetki. Cvjetovi su dvospolni, skupljeni u rahle grozdaste cvatove. Građeni su od četiri bijele latice duge 2-4 mm, prašnika je šest. Cvatu u svibnju i lipnju. Plodovi su ovalne komuške duge 2-4 mm, sadrže nekoliko crvenkastosmeđih sjemenki.
Stanište
Rasprostranjena je u Europi. Raste u pukotinama stijena na sunčanim i suhim zemljištima, na vapnenačkom tlu vrlo siromašnim dušikom viših gorskih i pretplaninarskih područja.
Etimologija
Naziv roda dan je u čast njemačkog botaničara Johanna Simona von Kernera (1755. – 1830.). Ime vrste saxatile ukazuje na stanište na stijenama, potječe od latinske riječi saxum (stijena).[1] Na stranim jezicima nazivi su rock scurvy grass (eng.), Felsen-Kugelschötchen (njem.), kernéra des rochers (fr.), coclearia delle rupi (tal.), skalna kernerjevka (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga
