Preskoči do glavnog sadržaja

Kamenjarska krkavinka

Frangula rupestris

Karakteristike

Kamenjarska krkavina ili krška trušljika (Frangula rupestris (Scop.) Schur.) je listopadni grm iz porodice krkavina (Rhamnaceae). Gusto je razgranat, naraste do 150 cm visine. Grane su u početku polegle i dlakave ali bez trnova, kasnije se usprave i ogole, promjera su do 1,5-2 m. Kora je tanka, svijetlosmeđa  do ljubičaste nijanse, prekrivena bjelkastim lenticelama, glatka ili vrlo plitko ispucana. Pupovi su goli, dlakavih, nisu pokriveni ljuskama, vršni pupovi su krupniji od postranih pupova, stožastog oblika i tupi. Listovi su naizmjenični, jednostavni, eliptični ili gotovo okruglasti, okruglaste do srcaste osnove, dugi 2-5 cm, fino nazubljeni ili cjeloviti, blago valoviti, na licu zeleni i goli, naličje je žućkastozeleno i na žilama dlakavo, imaju 5-8 izraženih para postranih žila, nalaze se na sivkasto dlakavoj peteljci dugoj 5-10 mm. Cvjetovi su dvospolni, mali, neugledni, nalaze se na oko 1 cm dugim peteljkama, skupljeni su u pazušce listova u grozdaste cvatove. Ocvijeće je građeno od pet zelenobijelih lapova i pet crvenkastih, obrnuto jajastih latica tupa vrha. Prašnika ima pet, prašničke niti su im kratke, tučak je jedan s nadraslom plodnicom. Cvatu od svibnja do srpnja. Plodovi su mesnate, sjajne koštunice, promjera oko 4 mm, u početku zelene, postupno prelaze u crvenu i konačno poprimaju crnu boju. Sadrže 2-3 žućkaste, trobridne sjemenke, dozrijevaju od srpnja do rujna.

Stanište

Stanište

Rasprostranjena je u u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Raste na toplim, sunčanim i polusjenovitim mjestima, na kamenitim i vapnenačkim stijenama, kod nas je ima uglavnom u primorskom području. Razmnožava se sjemenom i vegetativno reznicama u kasno ljeto.

Etimologija

Latinski naziv roda Frangula znači krhak, lomljiv. Ime vrste rupestris ukazuje na stanište na stijenama, potječe od latinske riječi rupes (kamen, stijena). [1] Na stranim jezicima nazivi su Felsen-Faulbaum (njem.), frangola triestina, frangola spaccasassi (tal.), skalna krhlika (slo.).

Upotreba

Kora i plodovi su se zbog sadržaja antrakinona u narodnoj medicini koristili kao laksativ.[2]

Galerija fotografija

Pregled lokacija