Kaki Diospyros kaki

Carstvo:
Red:
Ericales
Porodica:
Vrsta:
Diospyros kaki
Sinonimi:
Diospyros chinensis Blume

Karakteristike

Kaki (Diospyros kaki Thunb.) je listopadno stablo iz porodice ebanovka (Ebenaceae). Stablo naraste do 12 metara visine, te stvara krošnju do 7 metara širine. Korijen je vretenast i jako razgranat, grane su smeđe i dlakave. Listovi su naizmjenični, jednostavni, jajoliki ili eliptični, dugi 10-15 cm, široki 4-8 cm, cjelovitih rubova, na licu tamnozeleni, malo sjajni i goli, naličje je sivozelenkasti i dlakavo, nalaze se na kratkim peteljkama. Cvjetovi se javljaju u proljeće na jednogodišnjim granama. Ženski cvjetovi rastu pojedinačno dok muški rastu u troje. Muški cvjetovi imaju 16-24 prašnika, ženski imaju nadraslu plodnicu. Vjenčić je sastavljen od 3-7 bijelih latica, čaška je trajna, čine ju isto tako 3-7 lapova. Cvate u kasno proljeće. Postoje posebno muška i ženska stabla, no ponekad se na istom stablu nađu i muški i ženski cvjetovi. Plodovi su veličine do 10 cm u promjeru, narančaste boje i nepravilno okruglog oblika, nalaze se na kratkoj stapci. Dozrijevaju tokom jeseni, te ostaju neko vrijeme na stablu i dok svi listovi otpadnu. Kod kakija koji ima samo ženske cvjetove, plodovi se mogu razviti i bez oplodnje (partenokarpno – grč. parthenos = djevičanski; karpos = plod) i oni tada neće razviti sjemenke. Takvi plodovi se mogu i najčešće naći u prodaji.

Stanište

Prirodno je rasprostranjen u središnjoj i sjevernoj Kini gdje je bio kultivaran prije više od 2000 godina, što ga čini jednim od najstarijih uzgojenih voćaka. U južnoj Europi rasprostranjen je kao sađena biljka, sve više je omiljen i kod nas te se kao sadnica može kupiti u većim rasadnicima, a plodovi se mogu naći u bolje opskrbljenim voćarnama u drugoj polovici jeseni.

Uzgoj

Kaki se razmnožava generativno sjemenom radi dobivanja podloga i cijepljenjem na dragun (Diosporus lotus).

Naša biljčica je još malena a posađena je iz sjemena kupljenog sušenog kakija. U jednoj godini narasla je 20 cm. Sama sjemenka kakija je teže nabavljiva jer se ne nalazi u svakom plodu. Sjemenka je veličine bučine koštice, a smatra se da im je prije klijanja potrebna stratifikacija. Mi se nismo zamarali time već smo ju samo posadili u zemlju i zalijevali, trebalo joj je dva tjedna da proklija. Kada je biljka razvila snažnu glavnu žilu presadili smo je u veću teglu. Dolaskom hladnih jesenskih dana odnijeli samo ju u podrum da pravi društvo drugim biljkama, a u proljeće ćemo ju iznijeti van.

Stablo traži drenirano i duboko tlo, te vlažnu zemlju inače u suši mogu listovi i plodovi preuranjeno pasti. Najbolje će uspijeti na punom suncu iako tolerira polusjenu. Otporan je na štetočine i na niske temperature do -15°C. Životni vijek iznosi do 500 godina.

Postoji mnogo kultivara, najčešće svrstani u dvije glavne kategorije – jedan dio kultivara je s plodovima koji se moraju ostaviti da posve dozore jer su zbog trpkosti nejestive i druge koje se mogu ranije konzumirati.

Etimologija

Latinsko ime roda diospyros potječe od grčkih riječi Dios (zeus, bog) i pyros (pšenica, vatra), što doslovce prevedeno znači zeusova pšenica ili zeusova vatra, no pravilno se zapravo prevodi kao božansko voće zbog ugodnog okusa.[1] Na engleskom jeziku poznat je kao persimmon što znači suho voće, a etimološko porijeklo mu je vezano za jedan izumrli indijanski jezika naroda koji su živjeli na istoku Sjeverne Amerike. Na kineskom jeziku poznat je kao shizi, a na japanskom kao kaki, što je ustaljen naziv i kod nas.

Upotreba

Kaki je vrlo ukusan, sladak i sočan. Plod je zreo kada postane mekan, inače je vrlo trpkog okusa i steže u ustima. Obično se kožica oguli prije konzumiranja, jer iako je jestiva, nije ukusna. Plod se može sušiti ili kuhati i pripremat u slastice.

Listovi se mogu koristiti kao čaj, na području daleke istočne Azije koriste se stoljećima. Sadrže vitamin C, trijeslovine, flavonoide i bogati su mineralima (magnezij, kalcij, fosfor, mangan…). Sakupljaju se u lipnju prije nego što se energija potpuno usmjeri na rast ploda. Istražena su ljekovita svojstva se za cerebralnu arterosklerozu, diabetes, povišeni krvni tlak te upale uzrokovane imunološkim sustavom.[2]

  • 1 žličica listova prelije se šalicom kipuće vode, ostavi da odstoji, procijedi i pije do 3x dnevno.

Iako kaki pripada porodici slavnih ebanovina cijenjenih radi kvalitetnog drva i lake obrade, drvo kakija je tvrdo i teško za obrađivati, no nalazi svoju primjenu. Vanjski dio je blijede, bijele boje, dok je unutrašnjost drvo tamnosmeđe ili crno. Na engleskom govornom području drvo kakija poznato je i pod nazivom bijela ebanovina. Najpogodnija primjena mu može biti za alate skloni udarcima kao što su biljarski štap, bubnjarske palice ili palice za golf.

Galerija fotografija

Podijeli