Josip Schlosser

Djetinjstvo, školovanje i karijera

Josip Kalasancije Schlosser Klekovski rođen je 26. siječnja 1808. u Jindřihovu u sjevernoj Moravskoj, gdje mu je otac radio kao upravitelj kod grofa Harracha. Schlosser je pohađao gimnaziju u Lipniku i Kromĕřížu, a potom je upisao studij filozofije u Brnu. Iako je obitelj prvotno željela da postane svećenik, Schlosser se sve više počeo zanimati za prirodne znanosti. Kao rezultat toga, upisao je studij medicine u Beču, gdje je diplomirao 1830. godine.

Schlosser je započeo svoju medicinsku karijeru kao liječnik u bolnici u Beču. 1834. godine proučavao je koleru u Lombardiji i Veneciji, a 1836. postao je profesor botanike u kirurškoj školi u Salzburgu. Brzo je došao u sukob s nadređenima, što ga je potaknulo da 1836. dođe u Hrvatsku. Prvo je djelovao u Našicama kao osobni liječnik grofa Ladislava Pejačevića, a zatim se preselio u dvorac Sveta Helena nedaleko Svetog Ivana Zeline, gdje je do 1838. obnašao funkciju osobnog liječnika grofa Adamovića Čepinskog.

Od 1838. do 1844. godine, Schlosser je djelovao u Varaždinskim Toplicama kao kupališni liječnik, te je radio na modernizaciji lječilišnih sadržaja. Nakon toga, od 1844. do 1854. bio je županijski liječnik u Križevcima, a zatim do 1861. županijski liječnik u Zagrebu, te ponovno od 1861. do 1864. u Križevcima.

Doprinosi botanici i znanosti

Unatoč svojim zaslugama u medicini, Schlosser je poznatiji po svojim istraživanjima biljnog i životinjskog svijeta, toliko da se smatra osnivačem znanstvene botanike u Hrvatskoj. U suradnji s dugogodišnjim prijateljem Ljudevitom Vukotinovićem, prošao je gotovo sve hrvatske planine i objavio značajna floristička djela, uključujući “Pregled hrvatske flore” (Syllabus florae Croaticae, 1843.), “Malu ekskurzijsku floru za određivanje biljaka Bilinar” (1873.), i fundamentalno djelo “Hrvatska flora” (Flora Croatica, 1869.).

Kao strastveni prirodoslovac, Schlosser nije bio ograničen samo na floristiku. Njegova znatiželja ga je odvela u istraživanja ptica i leptira, proširujući tako svoje spoznaje o raznolikom svijetu prirode.

Zbog svojih zasluga, Schlosser je 1867. dobio titulu viteza, s pridjevkom “Klekovski,” u čast planine Klek. Kada je 1874. godine osnovano Hrvatsko planinarsko društvo, izabran je prvim predsjednikom. Njegova strast prema planinarenju i ljubav prema hrvatskim planinama označila je početak planinarskog pokreta u Hrvatskoj.

Preminuo je u Zagrebu 27. travnja 1882. i pokopan je na Mirogoju. Osim Schlosserovih stuba u Zagrebu, njegovo ime nosi i Schlosserova livada koja se nalazi u Nacionalnom parku Risnjak te planinarski dom podno Risnjaka. Neke biljne vrste su također imenovane u njegovu čast: Silene schlosseri, Botryllus schlosseri, Pedicularis schlosseri, Centaurea schlosseri, Notocactus schlosseri i Gulo schlosseri.