Jelenova koprenka
Cortinarius hinnuleus
Karakteristike
Jelenova koprenka (Cortinarius hinnuleus Fr.) je nejestiva gljiva iz porodice Cortinariaceae. Klobuk je svijetlo do tamnosmeđ, u početku zvonolik, kasnije rašire, u sredini ima izraženo tupo ispupčenje, rub je valovit, širok 2-6 cm. Listići su smeđi, debeli, široki, rijetki, slobodni, nejednako dugi. Stručak je boje klobuka ili tamniji, valjkast, u početku obavijen bijelim ovojem i pun, kasnije šupalj, visok 5-10 cm, 10-15 mm. Meso je crvenkastožuto ili crvenkastosmeđe, izraženog mirisa po zemlji, slabog okusa. Spore su eliptične do ovalne, otrusina je hrđavosmeđa.
Stanište
Rasprostranjena je u Europi i Sjevernoj Americi. Raste u velikim skupinama od kraja ljeta i u jesen, u listopadnim šumama (hrast, topola, breza), parkovima i vrtovima.
Etimologija
Latinski naziv roda Cortinarius dolazi od riječi cortina (koprena, zavjesa), zbog nježnog vela koji kod mladih gljiva prelazi od ruba klobuka do stručka. Ime vrste hinnuleus potječe od latinske riječi hinnus (mlado košute ili lane), te ukazuje na žutosmeđu boju. Na stranim jezicima nazivi su earthy webcap (eng.), fungo tigrato (tal.), jelenčja koprenka (slo.).
Upotreba
Nejestiva je gljiva, neki autori smatraju je otrovnom.
Galerija fotografija
Literatura
- Giuseppe Pace, (1981.), Atlas gljiva, Zagreb: Prosvjeta
