Preskoči do glavnog sadržaja

Jeffreyev bor

Pinus jeffreyi

Karakteristike

Jeffreyev bor (Pinus jeffreyi Balf.) je crnogorično stablo iz porodice borovki (Pinaceae). Naraste 20-50 m u visinu, promjer debla iznosi do 2 metra. Ima jak i dubok glavni korijen, te jake bočne korijene. Pupoljci nisu smolasti. Listovi su igličasti, zimzeleni, plavkastozeleni, dugi 12-22 cm, široki do 2 mm, po 3 skupljeni u čuperku. Češeri su u početku tamnoljubičasti, kasnije svijetlosmeđi, cilindrični, dugi 12-24 cm, široki 5-8 cm, rastu pojedinačno ili je nekoliko njih skupljeno na vrhovima mladih izboja. Dozrijevaju ujesen druge godine, sjemenke su duge 10-12 mm, krilca su duga 15-25 mm.

Prije se smatrao varijetetom žutog bora (Pinus ponderosa).

Stanište

Rasprostranjen je u zapadnoj Sjevernoj Americi od Oregona do Meksika, u planinskim područjima od 1500 do 2900 m nadmorske visine. Sadi se kao ukrasna vrsta u parkovima i vrtovima. Otporan je na niske temperature i sušu, podnosi zemljišta lošije kvalitete. Brzo raste, živi do 500 godina.

Etimologija

Latinsko ime roda Pinus staro je ime za borove koje se često koristilo i za druge crnogorične biljke, ali i za biljke koje nemaju veze s porodicom borovki (Pinaceae), kao npr. za rod joha (Alnus) zbog malih češerića.[1] Ime vrste dano je u čast škotskog botaničara Johna Jeffreya (1826. – 1854.) koji je otkrio stabla 1852. godine. Na stranim jezicima nazivi su Jeffrey’s pine, yellow pine, black pine (eng.), Jeffrey-Kiefer (njem.), pin de Jeffrey (fr.), pino di Jeffrey (tal.), pino de Jeffrey (špa.), jeffreyev bor (slo.).

Galerija fotografija

Pregled lokacija