Javor Acer

Carstvo:
Red:
Sapindales
Porodica:
Rod:

Karakteristike

Javor (Acer) je rod listopadnih stabala i grmova iz porodice sapindovki (Sapindaceae). Naraste najčešće do 30 metara visine. Listovi su do 15 cm veliki, sastoje se od pet jednoliko nazubljenih lapova i smješteni su nasuprotno na dugoj peteljki. Cvjetovi su skupljeni u paštitaste ili grozdaste cvatove a cvjetaju ubrzo nakon listanja u svibnju. Ocvijeće se sastoji od 4-5 lapova čaške i 4-5 latica vjenčića. Plod je kalavac.

Latinsko ime roda Acer stari je latinski naziv za javor te znači oštar, šiljat, zbog listova šiljatih režnjeva.[1]

Svi javori su medonosni i daju dosta peluda.

Vrste se lako prepoznaju prema krilima ploda, kod svake su drugačije položeni.
Najznačajnije vrste su

  • klen (Acer campestre)
  • maklen (Acer monspessulanum)
  • gorski (bijeli) javor (Acer pseudoplatanus)
  • mliječ (Acer platanoides)
  • javor gluhač (Acer obtusatum)
  • negundovac (Acer negundo)
  • japanski javor (Acer palmatum)
  • šećerni javor (Acer saccharum)

Klen (Acer campestre)

Klen najčešće raste kao gusto razgranat grm, tek nešto rjeđe kao stablo visine do 20 metara. Kora je u početku glatka i tanka, svijetlosive boje a starenjem nepravilno puca i ljušti se. Listovi su peterokrpasti s crvenkastom peteljkom dugom 10 cm. Cvjetovi su skupljeni u uspravne štitaste cvatove. Plod je pucavac od dvije perutke čija krilca su nasuprotno smještena jedna drugoj. Cvate u travnju i svibnju kada prolista.

Prirodno raste na područje cijele Europe, jugozapadne Azije te sjeverne Afrike. Kod nas je najčešća vrsta javora, često ga se može naći u šumama običnog graba i hrasta lužnjaka.

Maklen (Acer monspessulanum)

Listopadno stablo ili grm do 20 metara visine. Krošnja je gusta i okruglasta a kora pepeljasto siva ili sivosmeđa i ispucana u starosti. Listovi su znatno manji od drugih vrsta – tek do 7 cm širine i 3-4 cm dužine. S gornje strane su tamnozelene boje, kožasti su i smješteni su nasuprotno. Cvjetovi su skupljeni u grozdaste cvatove, u početku su uspravni a kasnije vise. Krilca perutki su paralelno smještena.

Gorski javor (Acer pseudoplatanus)

Listopadno stablo do 35 metara visine. Kora je u početku glatka a kasnije ispuca u tanke, nepravilne ljuske crvenkastosmeđe boje. Listovi su široki do 20 cm a dugi 10-15 cm i smješteni na dugačkoj peteljci. Cvjetovi su skupljeni u viseće, grozdaste cvatove i cvatu u vrijeme listanja. Plod je u dvije perutke koje su smještene pod pravim kutem jedan od drugog. Cvate nakon listanja u travnju i svibnju.

Mliječ (Acer platanoides)

Listopadno stablo do 20 metara visine. Krošnja je gusta a kora je plitko i mrežasto izbrazdana. Listovi su do 25 cm široki, dugi 5-15 cm i smješteni na dugim, crvenkastim peteljkama a plojke su narovašeno nazubljenog ruba. Cvjetovi mogu biti jednospolni i dvospolni a skupljeni su u uspravne gronjaste cvatove. Krilca ploda spojena su pod tupim kutom. Cvate u travnju i svibnju prije listanja.

Kada se peteljke i listovi zarežu iz njih izlazi bijeli mliječni sok. Poznat je i pod nazivom bosanski javor te je njegovo drvo zbog ugodne rezonance iznimno cijenjeno za izradu violina.

Javor gluhač (Acer obtusatum)

Listopadno stablo ili grm do 20 metara visine. Krošnja je široka i razgranata. Kora je u početku crvenkasta a kasnije ispucana i ljušti se u pločama. Listovi su do 12 cm široki i 10 cm dugi, smješteni na crvenkastoj peteljci. Plojka listova je okruglasta i znatno manje razdijeljena od drugih vrsta javora. Cvjetovi su jednodomni i skupljeni u metličaste cvatove a cvatu u svibnju istovremeno s listanjem. Perutke ploda spojene su pod oštrim kutom. Raste u planinskim šumama.

Ime obtusatum znači zatupljenih listova.[2]

Negundovac (Acer negundo)

Naraste do 25 metara visine, brzo raste i kraćeg je životnog vijeka. Krošnja je široka i razgranata. Listovi su nasuprotni i, u odnosu na druge javore, neparno perasti. Cvjetovi se javljaju krajem ožujka prije listanja. Drvo je lagano i mekano te se ne smatra značajno kvalitetnim.

Porijeklom je iz Sjeverne Amerike a kod nas se sadi u parkovima pojedinačno ili u manjim skupinama. Brzo i lako se razmnožava a smatra se invazivnom biljkom te na određenim područjima snažno istiskuje prirodnu vegetaciju.

Japanski javor (Acer palmatum)

Stablo raste nisko, do 8 metara visine. Listovi su duboko urezani, s dvostruko pilastim rubom i na vrhu šiljati.

Porijeklom je iz istočne Azije a u Europu je unešen u 19. stoljeću te se od tada često sadi kao ukrasna vrsta parkova i dvorišta. Postoji puno kultivara a najpopularnije su one sa crvenim listovima.

Šećerni javor (Acer saccharum)

Stablo naraste do 40 metara. Kora je siva i ispucana a cvjetovi su skupljeni u visećim metlicama.

Porijeklom je iz istočnog dijela Kanade. Od ove vrste dobiva se glasoviti javorov šećer čime je stablo od velikog značaja.

Podijeli