Javor klen

Karakteristike

Javor klen (Acer campestre L.) je listopadni grm ili stablo iz porodice sapindovki (Sapindaceae). Može narasti i do 20 metara visine. Korijenski sustav je dobro razgranat. Deblo je promjera do 80 cm ili više, kora je u početku glatka i tanka, svijetlosiva do smećkasta, starenjem potamni, bjelkasto je prošarana, nepravilno puca i mrežasto se ljušti. Izboji su sivosmeđi i sjajni, na vrhu sitno dlakavi. Pupovi su sitni, jajasti, tupi ili malo ušiljeni, bjelkasto dlakavi, imaju svijetlosmeđe do crvenosmeđe ljuske, vršni pupovi su neznatno veći od postranih koji priliježu uz granu a na dugim ograncima i odstoje a unakrsno su poredani. Listovi su nasuprotni, jednostavni, karakteristično krpasti, urezani na pet tupih ili široko zaobljenih režnjeva (tri duboka i dva kratka bočna), dugi i široki 5-10 cm, goli, na licu tamnozeleni, naličje je malo svjetlije i uz žile rijetko maljavo, nalaze se na crvenkastoj peteljci dugoj oko 10 cm. Cvjetovi su jednodomni, zelenkasti do žućkastozeleni, sitni i neugledni, većinom su dvospolni, nalaze se na 3-5 cm dugim stapkama, skupljeni su po 15-20 u početku uspravne, kasnije viseće gronjaste cvatove. Ocvijeće im je dvostruko, građeno od pet listića čaške i vjenčića. Prašnika ima 8, tučak je jedan i ima nadraslu plodnicu. Cvatu u travnju i svibnju istovremeno s listanjem. Plod je pucavac sastavljen od dvije gole ili pustenasto dlakave, oko 2,5-3 cm duge perutke koje su nasuprotno smještene jedna prema drugoj (posve su vodoravne), sjemenka je plosnata. Dozrijevaju u rujnu i listopadu.

Jako je medonosna biljka, pčele rado posjećuju cvjetove sakupljajući nektar i pelud, na 1 ha unosi su oko 100 kg meda.^[1]

Stanište

Prirodno je rasprostranjen na području srednje, zapadne i južne Europe, jugozapadne Azije te sjeverne Afrike, od nizinskog do brdskog područja. Kod nas je klen najčešća vrsta javora, raste u listopadnim i mješovitim šumama, često ga se može naći u šumama običnog graba, hrasta lužnjaka i bukve, na rubovima šuma, duž živica. Odgovaraju mu rahla, duboka, plodna, vlažna, bazična, kamenita i pješčana do glinenasta tla. Podnosi zasjenu i onečišćenje zraka. Dobre je izbojne snage iz korijena i panja. Razmnožava se sjemenom i vegetativno reznicama (kultivari). Životni vijek mu iznosi više od 200 godina.

Etimologija

Latinsko ime roda Acer stari je latinski naziv za javor te znači oštar, šiljat, zbog listova šiljatih režnjeva.^[2] Ime vrste campestre znači poljski. Na stranim jezicima nazivi su field maple, hedge maple, common maple (eng.), Feldahorn, Maßholder (njem.), érable champêtre (fr.), acero campestre (tal.), arce menor, arce campestre, arce silvestre (špa.), acer menor, acer silvestre (port.), maklen (slo.).

Upotreba

Proljetni pupovi i listovi javora jestivi su i slatkasti.^[3][4] Sok dobiven iz debla u rano proljeće može se sakupiti te pripremiti kao piće ili ukuhati da se dobi sirup, premda je slabo izdašan u odnosu na druge vrste javora i sadrži samo oko 1% saharoze.^[5]

Galerija fotografija

Literatura

1. Vjeroljub Umeljić, (2004.), U svijetu cvijeća i pčela: atlas medonosnog bilja, Split: Ilija Borković
2. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
3. Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec ^{a b}
4. Toni Nikolić, Sanja Kovačić, (2008.), Flora Medvednice: 250 najčešćih vrsta Zagrebačke gore, Zagreb: Školska knjiga
5. Čedomil Šilić, (1990.), Atlas drveća i grmlja, Sarajevo: Svjetlost
6. Jean-Denis Godet, (2000.), Drveće i grmlje : cvjetovi, listovi, pupovi i kora : Godetov vodič, Zagreb: Naklada C
7. Dario Kremer, Irena Krušić Tomaić, (2015.), Od sjemenke do ploda, Zagreb: Javna ustanova "Nacionalni park Sjeverni Velebit"
8. Paola Lanzara, Mariella Pizzetti, Francesco De Marco, Hugh Young, (1978.), Simon & Schuster’s Guide to Trees: A Field Guide to Conifers, Palms, Broadleafs, Fruits, Flowering Trees, and Trees of Economic Importance, New York: Simon and Schuster
9. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga