Jarebika
Sorbus aucuparia
Karakteristike
Jarebika ili planinska oskoruša (Sorbus aucuparia L.) je listopadno stablo iz porodice ruža (Rosaceae). Stablo naraste do 15 m visine tvoreći vitko deblo i rijetku, prozračnu, no razgranatu krošnju, grane su vodoravne ili prema gore usmjerene. Korijenski sustav je dobro razgranat. Kora je u mladosti glatka, sjajna i kod mladih grančica dlakava, kasnije postane tamna i plitko uzdužno ispucana, debela je oko 5 mm. Mladi izboji su crvenkastosmeđi, prekriveni svjetlim lenticelama. Pupoljci su krupni, dugi 8-15 mm, široki oko 5 m, šiljasti, čunjasti, spiralno raspoređeni, prekriveni sjajnim, crvenim do crnoljubičastim ljuskama koje su sitno dlakave i malo tamnije na rubovima. Postrani pupovi su prilegnuti uz izboje, manji su od vršnih pupova. Listovi su naizmjenično smješteni, dugi 10-20 cm, neparno perasti i sastavljeni od 9-19 duguljastih, nazubljenih listića dužine 5 cm koji su bez peteljke, na licu tamnozeleni, naličje je svjetlije a dolaskom jeseni postanu crvenkasti. Cvjetovi su dvospolni, pravilni, ugodna mirisa, promjera oko 1 cm, obrasli vunastim dlakama, mnogobrojni, skupljeni su u široke gronjaste cvatove, nalaze se na dlakavim drškama. Dvostrukog su ocvijeća, čaška je građena od pet trokutastih ili okruglastih lapova koji su goli ili slabo dlakavi. Vjenčić ima pet bijelih, okruglastih latica dugih 3-5 mm. Prašnika ima mnogo, prašnice su im svijetložute. Tučak je jedan, građen od 3-4 međusobno sraslih plodnih listova i isto toliko međusobno slobodnih vratova. Cvatu u svibnju i lipnju. Plodovi su narančastocrveni, okruglasti, dužine oko 1 cm i na tjemenu imaju peterokraki ožiljak. Dozrijevaju u kolovozu i rujnu kada se nakupine plodova dolaze do izražaja od bujnosti i jarke boje. Svaki plod sadrži 2-6 plosnatih, tamnosmeđih sjemenki dužine 3-4 mm.
Stanište
Rasprostranjena je na području većeg dijela Europe, u dijelovima Azije i sjeverne Afrike, staništa su joj pretplaninska i planinska područja do oko 1900 m nadmorske visine. Raste pojedinačno na svježim i hranjivim, većinom kiselim, suhim do vlažnim tlima, uz šumske rubove i u šumskim čistinama. Uzgaja se i kao ukrasno drvo po parkovima i dvorištima, većinom u obliku raznih kultivara. Razmnožava se sjemenom i vegetativno cijepljenjem ili položenicama. Odgovaraju joj sunčana staništa, odgovara joj i polusjena, u sjeni ne cvate. Otporna je na niske temperature, dobre je izbojne snage iz panja. Životni vijek joj je do 100 godina.
Razvijen je veći broj kultivara od kojih napominjemo:
- ‘Fastigiata‘ – kruna je usko piramidalna, grane su usmjerene prema gore
- ‘Pendula‘ – grane su tanke, duge i povijene
Medenje
Dobra je medonosna biljka, jedino je osjetljiva na vremenske nepogode. Pčele rado posjećuju cvjetove te sakupljaju nektar i pelud. Prinosi na 1 ha površine mogu iznositi do 40 kg. Jarebikin med je žut, jakog aromatičnog mirisa i vrlo dobre kvalitete. Kristalizira se u krupne kristale.[1] [2]
Etimologija
Latinsko ime roda Sorbus potječe od latinske riječi sorbum što je bio naziv za plodove prave oskoruše (Sorbus domestica). Ime vrste aucuparia potječe od latinski riječi avis (ptica) i capio (hvatam), jer su se u prošlosti zamke za hvatanje ptica pjevica radile uz pomoć plodova jarebike, no slično jer i ptice rado jedu plodove. Na stranim jezicima nazivi su rowan, mountain-ash (eng.), Vogelbeere, Eberesche (njem.), sorbier des oiseleurs, sorbier des oiseaux (fr.), serbal de los cazadores (špa.), sorbo degli uccellatori (tal.), jerebika (slo.).
Upotreba
Jestivi su plodovi, beru se najbolje poslije prvog mraza. Koriste se prerađeni u marmelade, koriste se za izradu sokova i dr. Sadrže oko 72% vode, 6% šećera, 2% organskih kiselina (najviše jabučne), oko 100 mg% vitamina C, do 20 mg% karotina.[3]
Galerija fotografija
Literatura
- Vjeroljub Umeljić, (2004.), U svijetu cvijeća i pčela: atlas medonosnog bilja, Split: Ilija Borković
- Filip Šimić, (1980.), Naše medonosno bilje, Zagreb: Znanje
- Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
- Čedomil Šilić, (1990.), Atlas drveća i grmlja, Sarajevo: Svjetlost
- Emilija Vukićević, (1987.), Dekorativna dendrologija, Beograd: Naučna knjiga
- Jean-Denis Godet, (2000.), Drveće i grmlje : cvjetovi, listovi, pupovi i kora : Godetov vodič, Zagreb: Naklada C
- Dario Kremer, Irena Krušić Tomaić, (2015.), Od sjemenke do ploda, Zagreb: Javna ustanova "Nacionalni park Sjeverni Velebit"
- Stella Šatalić, Stanislav Štambuk, (1997.), Šumsko drveće i grmlje jestivih plodova; zaštita biološke raznolikosti, Zagreb: Državna uprava za zaštitu okoliša
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga