Japanski ariš
Larix kaempferi
Karakteristike
Japanski ariš (Larix kaempferi (Lamb.) Carr.) je listopadno crnogorično stablo iz porodice borovki (Pinaceae). Naraste 20-40 m visine tvoreći široko konusnu krošnju. Deblo je promjera do 1 metar, kora je crvenosmeđa, tanka i lista se u uskim nitima. Grane su horizontalne, grančice su crvenkaste. Iglice su plavkastozelene, duge 2-5 cm, ujesen popreime žutu boju prije nego otpadnu. Cvate u travnju i svibnju. Muški cvjetovi su svijetložuti i vise, ženski su uspravni češeri veliki 2-3,5 cm, okruglasti, u početku zeleni, dozrijevanjem postaju smeđi, okruglasti, čine ih 30-50 ljuskica koje su izvrnute prema van. Dozrijevaju 5-6 mjeseci nakon oprašivanja i još dugo nakon otpuštanja sjemenki ostaju na stablu.
Stanište
Prirodno je rasprostranjen u gorskim i planinskim područjima Japana, od 600 do 2400 m nadmorske visine. U Europu je unešen sredinom 19. stoljeća, često se sadio na sjeveru Europe i u priobalnim područjima. Odgovaraju mu sunčana ili polusjenovita staništa, dobro drenirana, vlažna i duboka zemljišta. Osjetljiviji je nego naš ariš na kasne mrazeve, no otporan je na gradska onečišćenja, sušu i bolesti, te brže raste. Živi prosječno oko 200 godina. Za razliku od europskog ariša (Larix decidua) otporan je na rak ariša.
Etimologija
Latinski naziv roda Larix možda potječe od riječi laridum (slanina, mast), zbog smole drveta.[1] Ime vrste dan je u čast njemačkog prirodoslovca i liječnika Engelberta Kaempfera (1651. – 1716.) koji je putovao Azijom (Japan, Rusija, Indija) i opisivao tamošnju floru, a napisao je i Povijest Japana što je u 18. stoljeću bilo važan izvor informacija o Japanu. Na stranim jezicima nazivi su Japanese larch (eng.), Japanische Lärche (njem.), mélèze du Japon (fr.), larice del Giappone (tal.), alerce del Japón (špa.), japonski macesen (slo.).
Upotreba
Drvo je tvrdo, trajno, pogodno za obradu i koristi se za gradnju kuća i brodova.
