Indijska jagoda

Karakteristike

Indijska jagoda (Duchesnea indica (Andrews) Focke) je trajna zeljasta biljka iz porodice ruža (Rosaceae). Stabljika je puzajuća, žljezdasto dlakava i hrapava, duga do 50 cm. Korijen je vretenast. Listovi su trodijelni, blago nazubljeni, na licu su tamnozeleni, naličje je svjetlije, nalaze se na dugim peteljkama. Cvjetovi su dvospolni, rastu pojedinačno na dužim stapkama, promjera su oko 1 cm. Čaška je građena od dva reda po pet zelenih lapova, vjenčić je sastavljen od pet žutih, obrnuto srcolikih, odvojenih latica. Prašnika i tučaka ima mnogo. Plod je zbirni oraščić, posve pravilnog, okruglog oblika i jasno viri uspravno iznad listova. Sjemenke koje se nalaze s njegove vanjske strane crvene su boje. Plodovi se stvaraju kroz cijelo ljeto te dio jeseni.

Stanište

Porijeklom je iz tropskih šumskih područja južne i istočne Azije. U Europi se prvi puta spominje krajem 19. stoljeća a u Hrvatskoj je prvi zapis o njenom rastu zabilježen 1973. godine u okolici Varaždina.^[1] Danas je se može naći po cijelom svijetu, široko je rasprostranjena na blago zasjenjenim i vlažnim mjestima, od šumskih područja pa sve do vrtova i dvorišta. Čest je korov i smatra se invazivnom vrstom. Na koljencima se redovito zakorjenjuje i brzo može stvoriti gusti tepih na tlu.

Etimologija

Naziv roda Duchesnea dan je prema francuskom botaničaru Antoineu Nicolasu Duchesneu (1747. – 1827.) koji je poznat prema dokazivanju da vrste mogu mutirati. Ime vrste indica (indijski) ukazuje na porijeklo. Ime vrste indica znači indijski, prema staništu. Na stranim jezicima nazivi su mock strawberry, Gurbir, Indian strawberry, false strawberry (eng.), Indische Scheinerdbeere, Scheinerdbeere, Falsche Erdbeere, Indische Erdbeere (njem.), fraisier des Indes, fraisier de Duchesne, fraisier à fleurs jaunes (fr.), falsa fragola, finta fragola, fragola matta (tal.), falsa fresa, fresa india (špa.), indijski jagodnjak (slo.).

Srodne vrste

Nije srodnik šumske jagode (Fragaria vesca) iako joj je izgledom vrlo slična. Razlikuje se primjerice prema tome što su kod indijske jagode cvjetovi žuti, kod šumske jagode su bijeli a plodovi su su kod indijske jagode uspravni dok kod drugih vrsta vise na stapkama.

Upotreba

Plodovi su jestivi, sočni su iako bez ikakvog okusa, nisu ukusni ni odbojni, nisu nalik pravim jagodama. Također su siromašniji hranjivim tvarima.^[2]

Galerija fotografija

Literatura

1. Toni Nikolić, Božena Mitić, Igor Boršić, (2014.), Flora Hrvatske: invazivne biljke, Zagreb: Alfa
2. Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec