Hrast medunac Quercus pubescens

Carstvo:
Red:
Fagales
Porodica:
Vrsta:
Quercus pubescens
Sinonimi:
Quercus brachyphylla Kotschy, Quercus croatica Vuk., Quercus humilis Mill.

Karakteristike

Hrast medunac ili dub (Quercus pubescens Willd.) je listopadno stablo iz porodice bukva (Fagaceae). Naraste do 20 metara mada može rasti i kao grm od nekoliko metara visine. Promjer debla može biti i preko 2 metra. Kora mu je tamnosiva, debela i ispucana, s dubokim uzdužnim i poprečnim brazdama. Korijenov sustav je razgranat s jakim bočnim korijenjem. Pupovi su jajoliki, sitni, dugi 3-6 mm, šiljasti, prekriveni svijetlosmeđim, maljavim ljuskama, vršni pupovi malo su veći od postranih pupova koji su malo otklonjeni od izboja premda im je često vrh povijen prema izbojku. Listovi su naizmjenični, jednostavni, obrnuto jajasti, plitko režnjasti, dugi 5-10 cm, široki 4-6 cm, zagasito zelenih plojka koje su debele, u početku dlakave na naličju, na licu nalaze se na peteljkama dugima do 1,5 cm, imaju dva palistića. Cvjetovi su jednospolni i jednodomni, pojavljuju se u vrijeme listanja tokom travnja i svibnja. Razlikujemo muške cvjetove koji rastu u gustim resama dužine 2-6 cm na gusto dlakavoj osovini i ženske cvjetove koji su jedva primjetni, mogu biti pojedinačni ili po 2-5 u skupinama. Muški cvjetovi imaju 5-8 vunenasto dlakavih listića koji su pri dnu međusobno srasli te 5-8 prašnika s dugim prašničkim nitima. Ženski cvjetovi imaju uglavnom šest listića perigona i jedan tučak, plodnica je podrasla. Žirevi su mali, izduženo jajasti, dugi 1-3 cm, promjera 06-1,8 cm, na vrhu ušiljeni, kapica im je plitka, visoka 8-15 mm, široka 6-15 mm. Smješteni su na do do 1 cm dugoj peteljci ili mogu biti sjedeći, često su u skupinama po četiri. Dozrijevaju u rujnu i listopadu iste godine.

Stanište

Hrast medunac prirodno raste na području srednje i južne Europe te jugozapadne Azije. Na području Hrvatske nalazimo ga pretežito u priobalnom području no raste također i u kontinentalnom djelu. Na Velebitu je najrasprostranjenija vrsta hrasta. Odgovaraju mu topla staništa, podnosi plitka i suha tla. Na lošijim zemljištima nižeg je rasta i ima nepravilnu krošnju. Razmnožava se sjemenom i cijepljenjem. Živi do 500 godina.

Etimologija

Latinsko ime roda Quercus Rimljanima je bilo ime za hrast, vjerojatno potječe od keltske riječi quer (lijepo) i cuer (drvo), ili iz grčke riječi kerchein (hrapav), zbog izgleda kore debla. Ime vrste pubescens znači dlakav a odnosi se na mlade izboje.

Na stranim jezicima nazivi su downy oak, pubescent oak (eng.), Flaumeiche, Flaum-Eiche (njem.), chêne pubescent, chêne blanc (fr.), roverella (tal.), roble pubescente (špa.), puhasti hrast (slo.).

Vrstu je prvi opisao njemački botaničar Carl Ludwig Willdenow (1765. – 1812.).

Grad Dubrovnik imenovan je po dubovoj šumi, što je drugo narodno ime za hrast medunac.

Upotreba

Jestivi su žirevi, sadrže oko 50% ugljikohidrata premda su trpki zbog visokog sadržaja tanina.[1] Prije upotrebe potrebno ih je staviti na duže vrijeme u vodu i kuhati da se tanini izvuču i vodu izliti, može ih se peći i samljeti u brašno.

Drvo je tvrdo i teško, koristi se za ogrjev i u stolariji.

Galerija fotografija

Podijeli