Gronjasti vratić

Karakteristike

Gronjasti vratić (Tanacetum macrophyllum (Waldst. et Kit.) Sch.Bip.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Stabljika je uspravna, u vršnom dijelu razgranata, prekrivena kratkim dlakama, izbrazdana, naraste do 100 cm visine. Podanak je čvornat i dobro razvijen. Listovi su složeni, perasto razdijeljeni na dvostruko nazubljene listiće koji su na licu goli, naličje im je kratko dlakavo. Cvjetovi su sitni, bijeli, skupljeni u guste štitaste cvatove na vrhovima stabljika. Ovojni listovi su dlakavi, sa smeđim kožastim rubom. Cvate od lipnja do kolovoza. Plod je gola, sivkasta roška sa kratkim papusom.

Dobra je medonosna biljka, pčele rado posjećuju cvjetove te sakupljaju nektar i pelud.

Stanište

Rasprostranjena je u jugoistočnoj Europi i Maloj Aziji. Raste na svježim i vlažnim, umjereno kiselim, humusnim tlima bogatim dušikom, na livadama i u šumama, od brdskog do planinskog pojasa. Uzgaja se kao ukrasna biljka, razmnožava se sjemenom. Traži dobro drenirano, humusno tlo iako tolerira siromašna tla, te sunčano ili polusjenovito mjesto.

Etimologija

Latinsko ime roda Tanacetum potječe od grčke riječi athanasia (besmrtan, dug život) što vjerojatno ukazuje na dugo trajanje cvatova. Ime vrste macrophyllum ukazuje na velike listove, složenica je grčkih riječi makrós (veliki) i phyllum (list).^[1] Na stranim jezicima nazivi su rayed tansy, tansy daisy, white-flowered tansy (eng.), tanaceto a foglie grandi (tal.), velelistni vratič (slo.).

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Čedomil Šilić, (1987.), Šumske zeljaste biljke, Sarajevo: Svjetlost

Autorska prava fotografija

• Tsungam
• Franz Xaver
• Tsungam
• Magnus Manske