Gronjasti kravljak

Karakteristike

Gronjasti kravljak (Carlina corymbosa L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Stabljika je uspravna, razgranata, bijelo pustenasto dlakava, visoka 20-70 cm. Listovi su naizmjenični, lancetasti, perasto razdijeljeni, jako bodljikavi, sjedeći, na licu zeleni i goli, naličje je obraslo paučinastim dlakama. Cvjetovi su dvospolni, žuti, skupljeni u glavičaste cvatove promjera 2-3,5 cm, nalaze se na kratkoj stapci. Više glavica skupljeno je u gronjaste cvatove na vrhovima biljke. Ovojni listovi su smećkastožuti, zrakasti i jako bodljikavi. Cvate od lipnja do kolovoza. Plod je valjkasti ahenij dug oko 2,5 mm sa žutim papusom.

Stanište

Rasprostranjena je u Europi i jugozapadnoj Aziji na području oko Mediterana. Raste na sunčanim, suhim i kamenitim mjestima, od nizina do 1200 m nadmorske visine.

Etimologija

Latinsko ime roda Carlina  pretpostavlja se da potječe od Karla Velikog (742. – 814.) koji je koristio srodni veliki kravljak (Carlina acaulis) kao lijek protiv kuge svoje vojske.^[1] Ime vrste Carlina potječe od latinske riječi corymbus (gronjasti cvat). Na stranim jezicima nazivi su clustered carline thistle (eng.), carline en corymbe (fr.), carlina raggio d’oro (tal.), cardo cuco (špa.), češuljasta kompava (slo.).

Upotreba

Jestivi su mladi listovi i mladi cvjetni pupoljci.^[2]

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
3. Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
4. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga

Autorska prava fotografija

• Isidre blanc
• Alvesgaspar
• Isidre blanc