Grmolika kordilina
Cordyline fruticosa
Karakteristike
Grmolika kordilina (Cordyline fruticosa (L.) A.Chev.) je vazdazelena trajna biljka iz porodice agava (Agavaceae). Stabljike su uspravne, mogu narasti do 4,5 metara visinu. Listovi su lepezasto raspoređeni u gornjem dijelu stabljika, dugi su 30-60 cm, široki 5-10 cm, tamnozeleni, s crvenim, grimiznim ili kremastim mrljama. Kraćeg su životnog vijeka te su na vrhovima stabljike mladi listovi. Cvjetovi su dugi oko 1,5 cm, skupljni su u oko 40-60 cm dugim metlicama. Plod je kuglasta, mesnata crvena bobica.
Stanište i uzgoj
Potječe iz područja jugoistočne Azije, Oceanije i sjeverne Australije. Uzgaja se kao ukrasna biljka. U jugoistočnoj Aziji ga sade oko kuća zbog mišljenja da tjera zle duhove a s obzirom na to da se cvjetovi rijetko javljaju, cvatnja se smatra izrazito povoljnim znakom.
Ljeti je dobro držati je na svijetlom mjestu ali zaštićeno od jakog i direktnog sunca a optimalna temperatura može iznositi između 15-24°C. Zimi je dobro držati je na mjestu gdje prima čim više dostupne svjetlosti a temperature podnosi do 10-13°C. Također se zimi zemlja tek održava blago vlažnom, dok se u ljeto može obilno zaliti i prihranjivati svaka 2-3 tjedna. Razmnožava se sredinom ljeta kada se stare i ogoljele stabljike odrežu na komade duge 7-8 cm te se potom utaknu u mješavinu treseta i pijeska i drže na temperaturi oko 18-20°C.
Razvijeni su raznolik kultivari, primjerice:
- ‘Guilfoylei’ – listovi su isprugani crveno i ružičasto ili bijelo
- ‘Red Edge’ – listovi su zeleni s crvenim prugama
- ‘Tricolor’ – listovi su grimizno crveni
Etimologija
Naziv roda Cordyline potječe od grčke riječi kordyle što znači “mace”, a odnosi se na podzemne stabljike ili širenje rizoma. Ime vrste fruticosa potječe od latinske riječi frutex (grm, nisko drvo) čime ukazuje na žbunjast, grmolik oblik. Na stranim jezicima nazivi su ti plant, palm lily, cabbage palm (eng.), Keulenlilie (njem.), épinard hawaïen (fr.).
Upotreba
Korijen biljke je jestiv, kuha se u slatkiš ili se fermentira u blago alkoholno piće. U Polineziji koriste listove za omatanje hrane a vakna iz listova služi za izradu užadi.
Galerija fotografija
Literatura
- David Squire, (2009.), Kućne biljke, Rijeka: Leo commerce
