Gregor Mendel 1822 - 1884

Gregor Mendel (1822 – 1884)

Gregor Mendel bio je austrijski znanstvenik koji danas slovi kao otac moderne genetike. Eksperimentima koje je proveo na grahu postavio je temelje nasljedstva.

Rani život

Rođen je 1822. godine kao Johann Mendel u malom selu Hynčice, tada kao dijelu Austrijskog Carstva a danas pripada Češkoj. Radio je kao vrtlar i pčelar na obiteljskoj farmi zajedno s roditeljima i dvoje sestre.
Da bi olakšao financiranje svog školovanja zaredio se augustincima te poštujući njihovu tradiciju preuzeo ime Gregor.

1850. diplomirao je matematiku i pokušao upisati studij biologije, međutim iako danas slovi kao jedan od najvećih imena biologije, dva puta je polagao ispit te oba puta pao. Zahvaljujući razumijevanju nadstojnika samostana, odlazi u Beč gdje uči matematiku, kemiju, fiziku, botaniku i zoologiju. Nakon više bezuspješnih pokušaja da položi državni ispit za učitelja odustaje, da bi naposljetku bio izabran za nadstojnika samostana.

U malom samostanskom vrtu, imao je svoj prostor za uzgoj biljaka.

Mendeljevi zakoni

Prije Mendela bilo je nekoliko teorija nasljeđivanja, npr. da potomci naslijeđuju srednju vrijednost osobina roditelja. Međutim on je istraživao kako se pojedine osobine naslijeđuju na grašku, što je budno pratio 8 godina i opisivao matematički. Odlučio se za grašak zato što ga je jednostavno za uzgojiti a samooplodna je biljka te tako generacije stvaraju nasljedno čiste jedinke.

Osobine koje je pratio kod graška bile su:

  • visina biljke
  • položaj cvjetova na stabljici
  • boja cvijeta
  • boja nezrelih mahuna
  • izgled zrelih mahuna
  • oblik sjemenke
  • boja sjemenke ispod sjemene lupine

Oplodnjom dviju jedinki otkrio je da su pripadnici iduće generacije pokazali iste karakteristike, te je njihova svojstva nazvao dominantnima. Kada je njihove jedinke opet oplodio vidio je da je tek 3/4 generacije imalo iste dominantne osobine a ostala 1/4 svojstva nazvao je recesivnima.

Tako je križanjem graška visoke i niske stabljike otkrio da se u prvoj generaciji pojavljuju jedinke s visokim stabljikama ali da daljne generacije stvaraju i visoke i niske stabljike. Zaključio je da osobine roditelja ponekad izostanu, ali se opet pojave u kasnim generacijama. Otkrio je da je nasljedstvo urođeno i da se načini nasljeđivanja mogu objasniti pravilima.

Njegov rad bio je nepriznat za vrijeme života. Znanstvenici Hugo de Vries, Carl Correns i Erich von Tschermak su netom poslije nezavisno jedan od drugog došli do istih zaključka. Konačno je danski biolog William Bateson 1905. godine prvi puta upotrijebio naziv genetika.

Podijeli