Grašak Pisum sativum

Carstvo:
Red:
Fabales
Porodica:
Rod:
Vrsta:
Pisum sativum

Karakteristike

Grašak (Pisum sativum L.) je jednogodišnja biljka iz porodice mahunarki (Fabaceae). Stabljika je tanka, uspravna ili povijena, razgranata i visoka do 150 cm. Korijen je dobro razgranat, dug oko 1 metar, na njemu se nalaze brojne kvržice. Listovi su parno perasti, čine ih 1-3 para jajastih lisaka i završavaju jednostavnim ili razgranatim viticama. Pri bazi peteljke nalaze se sjedeći palistići. Cvjetovi su dvospolni, nepravilni, nalaze se na do 1 cm dugim peteljkama, složeni su u grozdastr cvatove koji rastu iz pazušca listova. Dvostrukog su ocvijeća, čaška je zvonasta, čine ju pet zelenih lapova. Vjenčić je nalik na leptira. Tučak je s nadraslom plodnicom i nosi više sjemenih zametaka. Prašnika je 10, svi osim jednog su srasli u cijev. Plod je do 12 cm duga mahuna koja sadrži 2-10 okruglastih, zelenih sjemenki.

Grašak potječe iz Male Azije i istočnog Sredozemlja. Uzgaja se kao povrtna kultura zbog jestivih sjemenki. Koristi se od davnina, cijenili su ga špiljski ljudi a u naše je krajeve stigao u brončano doba.

Etimologija

Latinsko ime roda Pisum staro je ime za grašak, možda potječe od grčke riječi ptissein (oljuštiti).[1] Na stranim jezicima nazivi su pea (eng.), Erbse (njem.), pois cultivé (fr.), pisello (tal.), guisante, chícharo, arveja (špa.), ervilha (port.), grah (slo.).

Uzgoj

Postoje tri osnovna oblika graška:

  • glatki grašak (zrna su velika, okrugla, zreli plodovi su brašnasti)
  • obični grašak
  • grašak šećerac (mladi grašak kojem bobice nisu posve narasle i sazrele za berbu, vrlo je ukusnog slatkog okusa)

Klima i stanište

Voli sunčani položaj. Mi ga uvijek sijemo na gredici izloženoj direktnom suncu. Dobro uspijeva na hranjivim tlima koje sadrže vapno. Ukoliko ga gnojimo dušikom biti će podložniji  bolestima i nametnicima.  Osjetljiv je na mraz.

Sjetva

Grašak se sije dosta rano. Glatki grašak sijemo od sredine ožujka do sredine travnja, obični i grašak šećerac do kraja travnja. Ukoliko zakasnimo sa sjetvom veći su izgledi za napad medljike. Sije se na razmak od 2,3 cm na dubini od 4 cm. Proklija za 7-10 dana. Kad naraste oko 15 cm u visinu svaku biljku lagano zagrnemo zemljom. Možemo ga uzgajati uz potporanj ili bez. Mi smo ga uzgajali na oba načina. Najjednostavnije je odrezati u prirodi razno čvršće granje koje se zabode u zemlju samo da malo pridrži grašak.

Berba

Grašak je spreman za berbu oko 2 mjeseca nakon sjetve. Mahune se beru prije nego što potpuno sazriju. Mogu se brati postupno, kako bi potaknuli razvoj novih mahuna, ili odjednom. Ukoliko ga beremo odjednom, čitave biljke odrežemo pri dnu i stavljamo na hrpu. Grašak ne čupamo iz tla već ga režemo kako bi njegov korijen hranio tlo dušikom. Kad smo stavili sve na hrpicu slijedi čišćenje, odnosno sa svake stabljike skidamo mahune te ih stavljamo u kante. Kući dalje čistimo mahune vadeći zrnja koja potom spremamo u plastične vrećice te ih zamrzavamo. Računajući urod izračunali smo da smo posijali 0,5 kg dok je urod bio 11 kg očišćenog graška.

Biološki savjeti i mješovite kulture

Dvije godine nakon sadnje graška na istu gredicu se ne preporuča uzgajati ista kultura. Dobri susjedi  su mu komorač, krastavac, salata glavatica, kupus i mrkva.

Upotreba

Koristimo svježe, kuhane ili sušene plodove. Poznat je po velikom sadržaju bjelančevina, bogat je i ugljikohidratima te vitaminima A, B i C.

Galerija fotografija

Podijeli