Preskoči do glavnog sadržaja

Gradski vrt Varaždin 2015.

Travanj

Gradski vrt Varaždin - travanj, 2015.

 

Na sam početak travnja započelo je proljetno čišćenje vrta. Nadzemni sloj vrta ručno se maknuo i pofrezao, čime se uštedjelo na višesatnom radu kopanja. Izuzetak su bila manja područja na kojem je još u jesen posađen luk, područje prošlogodišnje blitve, rikule kineskog kupusa radi ostavljanja biljaka da odu u cvijet i stvore sjeme, te mjesto gdje je artičoka preživjela zimu posve nezaštićena. Tlo je gnojeno kupljenim organskim gnojivom, oko 10 kg na 50 m2. Gredice sam, za razliku od prošle godine, napravio horizontalno kako bi bile duguljaste, što mi se čini kao dobra ideja radi jednostavnosti a i nešto se malo više dobi na prostoru.

Sijana je jedna kutija boba u dva reda s razmakom oko 20 cm u redu i između reda, te grašak vrlo gusto uzduž dvije gredice. Sijala se direktnom sjetvom na gredice mrkva, cikla, par sorti rotkvice i blitve, špinat, zelena salata. U samostalne teglice presađivale su se biljke koje su još početkom ožujka bile su sijane na zaštićeno – rajčice i paprike raznih sorti, patlidžan, celer, poriluk, kolerabice, tomatillo, lufa, kiwano. Rajčice su sijane svakakve, narančaste i žute cherry, velike crvene nekoliko sorata, plave blue osuBatat koji je također u ožujku ili možda još u veljači stavljen u vodu da proklija, stvorio je sada već duguljaste stabljike koje sam otkinuo i na par dana stavio samostalno u vodu da pusti korijenje.

Vidim na parceli na nekoliko mjesta kako kreće rasti rabarbara, kad mi tad sine da sam posve zaboravio na nju prilikom frezanja, budući da je preko zime nadzemni dio odumro i ništa nije bilo vidljivo. Freza joj je izgleda prepilila korijen na par dijelova i razasula ga okolo, a manji komadići korijena su se uspješno zakorjenili i dolaskom toplih dana i zalijevanjem snažno krenuli s rastom. Svejedno, male sadnice dajem susjedama kako bi imao više mjesta na vrtu za istraživanje novih biljaka. Gavez također kreće s rastom na samom rubu gredice, njega sam sadio u jesen premda mi se činilo da se tad nije ni primio. Blitvu ostavljam da je mogu ubrat nekoliko puta dok mi novoposijana ne naraste, a ova će ionako brzo otić u sjeme. Krajem travnja sijan je direktno na gredicu još crni kim, mungo grah, leća, piskavica, kukuruz te su sađeni gomolji kurkume. Razno začinsko bilje i neke krhke biljčice sijane su prvo u teglice – bosiljak, tulsi, anis, kim, kamilica, korijandar, miloduh (izop).

Svibanj

Gradski vrt Varaždin - svibanj, 2015.

 

Sredina svibnja vrijeme je kada se mogu sa sigurnošću saditi biljke koje u hladnijoj klimi ne bi uspjele. Slagana je plastična mreža za krastavce i kiwano od bambusovih štapova, ovog puta je već išlo glatko i brzo za razliku od prošle godine. Vremenska prognoza za sve naredne dane nije pokazivala da će mraz biti moguć, te je započelo veliko presađivanje domaćih presadnica – rajčica, paprike, kiwana. Posađene presadnice malčiram slamom kako bi zadržale vlagu i bile zaštićene od korova.
Krastavci su sijani vrlo gusto neposredno ispod mreže. Sijan je i niski grah u svoje redove a također i na par mjesta gdje grašak iz nekog razloga nije niknuo. Sijane su i duge mahune (duga vigna), dragoljub, bamija i katalonski radič, dok su neke biljke sijane na zaštićeno mjesto u teglicu zbog manjka sjemena za slobodnu sadnju – jagodičasti špinat, pak choi. Presađivao se korjenasti celer, batat, lisnati kelj i raštika. Bob su napale uši, no izgleda da je to posve tipično za njega te se u početku ne zamaram previše time, no kasnije svako malo stavljam pepeo koji mi se čini da pomaže.

Dolaze i prvi plodovi, male rotkvice, koje treba brzo brat jer već krajem svibnja zadebljaju stabljike i odlaze u cvijet. Krajem mjeseca grašak cvate te počinje stvarati mahune, presađuje se miloduh i drugo začinsko bilje prethodno spomenuto da je sijano u teglice (anis, bosiljak…). Posvuda samoniklo niče boražina, neven a bome i ambrozija.

Lipanj

Gradski vrt Biškupec u lipnju 2015.

 

Cikla se presađuje jer je pregusto posijana a odlično raste. Sijana salata lijepo raste no nije još velika za jesti. Sade se presadnice kelja pupčara kojih imam previše, premda nisam siguran jel to baš kelj pupčar ili su to sadnice brokule, cvjetače… biljke izgledaju isto a za natpise prilikom sjetve ne marim. Bilo je razdoblje kiša te su se pojavile uši na blitvi, artičoki, bobu i špinatu koji je ionako otišao u cvijet. Povremeno špricam tekućinom od infuza listova koprive, gaveza i preslice, pogotovo rajčice. Naposljetku zbog ušiju artičoku režem od osnove no ubrzo se ona pomladi i novi mladi listovi kreću s rastom. Grašak počinje stvarati cvjetove i krajem mjeseca formiraju se mahunice spremne za berbu. Berba je odlična, nabrane su tri vreće. Kolerabice također ima puno za brat. Leća lijepo raste no za vjetrovitog dana se nakrivila i više se ne uspravljuje. Krajem mjeseca sije se repa i daikon koji vrlo brzo niču.

Srpanj

Gradski vrt Varaždin u srpnju

 

Presađujem ukrasnu vražju kandžu, koja nakon odličnog starta u teglici vegetira na jakom suncu iako je pomalčirana i zalijevana. Novozelandski špinat više čupam nego berem za hranu, širi se kao okorjeli korov. Mahune graha bi trebale pokazati dobru berbu, biljke su snažne i dobro napreduju, no naposljetku berba je mizerna. Razlog? Spominju se krađe na vrtovima… Mrkva nakon presađivanja vegetira i trebo joj dugo da se oporavi od šoka presađivanja i krene. Bolje da ju samo rjeđe sijem ubuduće. Blitvu prorjeđujem jer je pregusto posijana, a problem je u tome što se među listovima šire gljivične bolesti i takvi listovi ne izgledaju privlačni za jelo. Jedan batat odlično napreduje, drugi se još nećka i ne mrda. Puno raste divljeg tušta, a kultivirani tušt i sijem radi probe. Izgleda da kultivirani tušt stvara puno mesnatije izdanke. Bere se katalonski radič koji mi je odlično otkriće, listovi su malo gorkasti, no imam dobar dojam o njemu. Berem ga za salatu zajedno s listovima maslačka koji tu i tamo nikne. Leća dozrijeva, no ni ne trudim ju se sakupit. Bila je samo mali eksperiment radi istraživanja a mahunice su tako male da bi bila prava gnjavaža sakupljat ih i čistit. Na kraju je ne bi bilo dovoljno ni za par žlica. Crni kim lijepo dozrijeva, također i piskavica. Vadi se češnjak posađen u jesen, češnjevi su mali ali zdravi i neoštećeni. Bosiljak i njegov srodni tulsi odlaze u sjeme. Sakuplja se sjeme rikule i blitve.

Kolovoz

Gradski vrt Varaždin u kolovozu

 

Rajčicama bi bilo vrijeme da obilno dozriju, no nekim slučajem do tog teško dolazi. Plodovi su većinom crveni no na tjemenu su zelenkasti i tako stagniraju danima. Također nemaju ni okus. Pola stabljika im nije dobro razvijeno, sumnjam da je tome uzrok sadnje u svibnju kada su bili jaki vjetrovi a presadnice krhke, tanke i visoke zbog uvjeta u kojima su rasle. No to se odnosi samo na uzgojene rajčice, ima dovoljno samoniklih cherry rajčica koje su niknule na mjestima prošlogodišnjih plodova kada je bila poplava. One su sasvim dobrog okusa, jedino što su sićušne, čak dvostruko manje od klasično uzgojenih cherry rajčica. Svejedno, odlučujem da ih sljedeće godine neću saditi. Sve mi se čini da takvim biljkama treba puno topline, a sunce i nije toliko važna stavka te da mogu, a i poželjno je, rasti na zaštićenom mjestu. Krastavci tako dobivaju pepelnicu, premda je bilo nekoliko dobrih plodova. Tomatillo dozrijeva, okus mu je kao nepotpuno zrela jabuka, no u salsi sa tjesteninom je odličan. Za limunsku travu koju sam tako zdušno njegovao, otkrivam da uopće nije limunska trava već obični korovni ljulj. Cikla počinje dozrijevati, sijem još jednu vrećicu da vidim hoće li stići narast. Prostor nakon graha se oslobađa, sijem mrkvu, salate (unicum, ledenko, endivija), repu i crnu rotkvu. Miloduh je u punom cvatu. Dozrijevaju plodovi anisa, ugodnog su mirisa i rado ih koristim za čaj. Presađujem kolerabice koje imam dovoljno i za izvoz, te korjenasti peršin. Duga vigna dozrijeva, nisam je ni primijetil da je imala mahune, kako su tanke. Cucamelon se probudio i počeo rasti, čak nešto i cvjeta. Od pepina još ništa. Bamija dozrijeva. Odlična je za jesti, čudim se kako nije popularna no, da, zbog sluzi zna biti malo odbojna. Vadim prvi daikon premda može još dosta rasti, no znatiželja mi ne da mira. Sezam raste i zanimljivo cvijeta, zanimljivije nego ukrasno cvijeće. Paprike dozrijevaju, tek sad kužim da sam to sijao neke male sorte. No dobre su za grickanje na vrtu.

Rujan

Pojma nemam što se ovdje događalo, a posve sam zaboravio i fotografirat. Znam jedino da su gerberi cvali a brao sam cucamelon koji ima plodove kao minijaturni krastavac. Rujan je ipak mjesec kada je sezona na zalasku, premda se može još dosta toga uzgajat, vrt napuštam i dolazim tek povremeno.

Listopad

Bere se crna rotkva, blitva, novozelandski špinat, listovi raštike, kelja pupčara, lisnatog i kovrčavog kelja, malo brokule. Sakuplja se sjeme tomatilla, te razne vrste bosiljka (obični, ljubičasti, tulsi). Presađujem miloduh koji je sad već postao poprilično robusna biljka. Berem kiwano, premda plodovi nisu veliki kao kupovni. Iako s voluharicama kroz cijelu sezonu nemam problema, ovaj mjesec baš kao i prošle godine viđam da su pojele par korijena cikle i blitve. Zbog dolaska hladnih dana sezam pronalazim osušen i posve crn, vjerojatno ga je mraz ofurio a kapsule su pune sjemenki koje nisu stigle do kraja dozriti. Pepino vadim iz zemlje da ga prenesem u lonac i stavim u podrum do proljeća. Ove godine nije dao plod premda je neprestano bio u cvatu. Batat se vadi, nije ogroman, ali nešto ima. U intenzivnoj su cvatnji grmići kadifice.

Listove miloduha berem za čaj, ugodnog su osvježavajućeg mirisa koji podsjeća na bronhi. Sadi se češnjak i luk za proljetnu berbu.

Studeni

Gradski vrt Varaždin u studenom 2015.

 

Vrt je potpuno zapostavljen no to je ok. Do proljeća ionako ne planiram raditi ništa, eventualno malo pognojiti pepelom. Golu zemlju brzo je prekrila mišjakinja, a ja dođem samo jednom tjednom da uberem što god se nađe. Beru se uglavnom listovi tamnozelenog povrća – raštike, lisnatog kelja, brokule, cvjetače i kelja pupčara. Od kelja pupčara ipak imam više koristi brati listove nego pupove, izgledaju zdraviji a i ukusniji su u varivima. Slično kao i brokula i šenon, poneka cvjetna glavica proviri no male su koristi od njih.

Vadi se mladi luk koji je sađen negdje u srpnju, poneka cikla koja ipak nije stigla narasti značajnije veličine. Nađe se pokoja mala i mrkvica, a sijana zelena zimska salata počinje formirati listove. Novozelandski špinat i dragoljub potpuno su ofureni mrazom i od njih nemam više koristi.

 

Pregled lokacija