Gospina trava

Karakteristike

Gospina trava (Hypericum perforatum L.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice kantariona (Hypericaceae). Stabljika je uspravna, u gornjem dijelu razgranata, gola, naraste do 80 cm visine. Listovi su nasuprotni, duguljasti ili kopljasti, maleni, goli, cjelovitihi rubova, s prozirnim točkicama zbog žlijezda s eteričnim uljem, donji listovi su sjedeći, gornji se sužuju u peteljku. Zlatnožuti cvjetovi gusto su skupljeni u cvatove na vrhovima stabljika. Cvijet čini čaška od pet lapova i vjenčić od pet žutih, eliptičnih latica, prašnici su mnogobrojni. Cvatu od svibnja do rujna. Ako se malo protrljaju na prstima ostavljaju tamnocrvene mrlje. Plod je tobolac koji nosi sitne, crnosmeđe sjemenke.

Pčele cvjetove rado posjećuju najviše u jutarnjim satima no biljka im daje samo pelud.^[1]

Stanište

Samonikla je na području Europe i Azije, a proširila se i drugdje. U Australiji i u zapadnoj Sjevernoj Americi snažno se proširila, toliko da su unijeli kukca tvrdokrilca Chrysolina hyperici koji se hrani listovima biljke kako bi situaciju držali pod kontrolom. Često raste u skupinama ili se ponegdje nađu pojedinačne biljke, na sunčanim livadama i zapuštenim zemljištima, usvijetlim šumama, uz puteve. Kada raste na gradskim površinama na listovima zna imati smeđe mrlje ili oštećenja na rubovima zbog nepodnošljivosti na onečišćenja u zraku.^[2] Razmnožava se sjemenom.

Etimologija

Latinsko ime roda Hypericum prema jednom izvoru potječe od grčkih riječi hypo (ispod, između) i erike (vrijesak), jer je biljka često rasla između vrijeska. Ime vrste perforatum znači probušen, zbog listova s točkicama.^[3] Na stranim jezicima nazivi su St. John’s wort (eng.), Echtes Johanniskraut (njem.), millepertuis perforé, millepertuis commun, millepertuis officinal (fr.), iperico, erba di san Giovanni, scacciadiavoli (tal.), hipérico, hipericón, corazoncillo, hierba de San Juan (špa.), erva-de-são-joão, hipericão (port.), šentjanževka (slo.).

Upotreba

Beru se rasvjetale glavice. Može se i cijeli nadzemni dio biljke odrezati, vezati u snopić i tako obješen sušiti na sjenovitom i prozračnom mjestu.

Čaj od osušenih ili svježih cvjetova i mladih listova koristi se kod napetosti i depresije no potrebno ga je duže vrijeme konzumirati i ne smije ga se kombinirati s drugim antidepresivima. Dobra vijesti je da okus nije loš kao što je obično slučaj s ljekovitim biljnim čajevima.

• žličica cvjetova prelije se kipućom vodom, ostavi da odstoji 10 minuta i procijedi. Takav čaj uzima se redovito kroz duže vrijeme, minimalno mjesec dana.

Od cvjetova može se napraviti koristan uljni macerat koji je odlično sredstvo za liječenje rana i opekline, a time se dobi i odlična podloga za mješavinu eteričnih ulja kao prirodni pripravak protiv mišićnih ozljeda i reumatskih tegoba

Uljni macerat

Napravi se tako da se u neko hladnoprešano biljno ulje po izboru (ulje masline, suncokreta…) stave rascvjetale glavice te se staklenka stavi na sunce da odstoji barem 3 tjedna. Povremeno bi ga bilo dobro promućkati, te konačno procijediti kroz gazu i uliti u prigodnu tamnu staklenku. Takvo ulje je tamnocrvene boje zbog pigmenta hipericina no upravo i zbog toga fototoksičan što znači da se nakon nanošenja na tijelo ne smije izlagati na suncu jer se mogu pojaviti oštećenja na koži u obliku tamnih pjega. Čuva se na hladnom i tamnom mjestu.

Od cvjetova gospine trave izrađuje se i Bachova cvjetna vodica koja se koristi za nesigurnost, povučenost, nedostatak samopouzdanja i strah od nepoznatosti.

Kalendar branja

Tablica prikazuje okvirno vrijeme sakupljanja pojedinih dijelova biljke prema mjesecima kroz cijelu godinu.

Galerija fotografija

Literatura

1. Matija Bučar, (2008.), Medonosne biljke kontinentalne Hrvatske: staništa, vrijeme cvjetanja, medonosna svojstva, Petrinja: Matica hrvatska
2. Nada Hulina, (1998.), Korovi, Zagreb: Školska knjiga
3. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
4. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga