Gorski grašar
Coronilla coronata
Karakteristike
Gorski grašar (Coronilla coronata L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice mahunarki (Fabaceae). Stabljika je uspravna ili povijena, jednostavna ili slabo razgranata, šuplja, sivozelena, visoka 30-70 cm. Listovi su naizmjenični, složeni, neparno perasti, građeni od 7-13 obrnuto jajolikih, plavkastozelenih, golih listića cjelovitih rubova koji na vrhu imaju sićušnu bodljicu. Cvjetovi su dvospolni, žuti, veliki oko 1 cm, nalaze se na kratkim peteljkama i gusto su skupljeni po 12-20 u cvatove. Čaška je građena od zelenkastoljubičastih listića. Cvate od svibnja do srpnja. Plod je mahuna dužine 1,5-3 cm koja sadrži 2-5 žute ili smeđe, malo spljoštene sjemenke.
Stanište
Rasprostranjena je u srednjoj i jugoistočnoj Europi, u zapadnoj Aziji. Raste na suhim do umjereno suhim tlima, u svijetlim šumama, na rubovima šuma, u šikarama, na livadama od nizina do planinskog pojasa.
Etimologija
Naziv roda Coronilla, kao i ime vrste coronata umanjenica je latinske riječi corona (kruna), zbog izgleda štitastih cvjetova.[1] Na stranim jezicima nazivi su scorpion vetch (eng.), Berg-Kronwicke (njem.), coronille couronnée, coronille des montagnes (fr.), cornetta coronata (tal.), gorska šmarna detelja (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Čedomil Šilić, (1987.), Šumske zeljaste biljke, Sarajevo: Svjetlost
