Europska bradavka Heliotropium europaeum

Carstvo:
Red:
Boraginales
Porodica:
Potporodica:
Heliotropioideae
Vrsta:
Heliotropium europaeum
Sinonimi:
Heliotropium gymnocarpum Borbás, Heliotropium commutatum Schult., Heliotropium dolosum De Not.

Karakteristike

Europska bradavka (Heliotropium europaeum L.) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice oštrolista (Boraginaceae). Stabljika je uspravna ili se uzdiže, snažno je razgranata od osnove i obrasla je mekanim dlakama. Naraste do 50 cm visine. Listovi su naizmjenični, jajoliki, smješteni na kratkim peteljkama. Dlakavi su na obje strane. Cvjetovi su mali, skupljeni u cvatove. Dvostrukog su ocvijeća, vjenčić im je bijele boje, u unutrašnjosti je žućkast. Cvate od lipnja do studenog. Posjećuju ih pčele koje sakupljaju nektar i pelud. Plod je jajoliki kalavac koji se dijeli na 2-4 plodića.

Stanište

Prirodno je rasprostranjena na području oko Sredozemlja (Europa, jugozapadna Azija, sjeverna Afrika), u Australiji i Sjevernoj Americi smatra se invazivnom i korovom. Raste kao korov na njivama, u vinogradima, uz puteve, na zapuštenim zemljištima. Kod nas je ima dosta uz jadransku obalu. Razmnožava se sjemenom.

Etimologija

Latinski naziv roda Heliotropium potječe od grčkih riječi helios (sunce) i tropein (okretati se), zbog cvjetova koji su u toku dana okrenuti suncu. Ime vrste europaeum znači europski.[1] Na stranim jezicima nazivi su European heliotrope, European turnsole (eng.), Europäische Sonnenwende (njem.), héliotrope d’Europe, héliotrope commun (fr.), eliotropio (tal.), verrucaria (špa.), erva-das-verrugas, tornassol-com-pêlos, verrucária (port.), navadna posončnica (slo.), posunac (sr.).

Upotreba

Bradavka sadrži alkaloide te je otrovna, dokumentirana su i otrovanja životinja koje su pasle. Biljka je neukusna, goveda ju jedu kada je paša oskudna no ovce ju ne izbjegavaju.[2]

Galerija fotografija

Podijeli