Edward Bach 1886 - 1936


Edward Bach (1886 – 1936)

Britanski liječnik, bakteriolog i homeopat. Poznat je po Bachovim cvjetnim vodicama, skupini homeopatskih esencija koji liječe emocionalna stanja osobe. Smatrao je da ljudska osobnost ima puno značajniju ulogu od fizičke forme a da su imptomi bolesti samo vanjski izrazi negativnih emocionalnih stanja.

Rani život i studiranje

Rodio se 1886. u selu Moseley, kod Birginhama. Nakon završetka škole, sa 16 godina je počeo raditi u očevoj ljevaonici mjeda. Za vrijeme trogodišnjeg rada bio je okružen radnicima, opažajući njihove tegobe i bolesti. Poželio je studirati medicinu te je na očevu složnost kao dvadesetogodišnjak upisao Birginham University, da bi u Londonu završio studij na University College Hospital.

Radio je kao liječnik u Harley Street, glasovitoj londonskoj ulici gdje su ordinacije imali najbolji liječnici. No nije bio zadovoljan rezultatima koje je imao liječeći pacijente konvencionalnim terapijama.

Daljnje educiranje i želja za znanjem dovelo ga je do toga da je započeo raditi kao asistent bakteriologije na University College Hospital. Tamo je otkrio da se određena crijevna bakterija nalazi u svim ljudima, međutim, znatno veće količine se nađu kod bolesnih osoba. Razvio je cjepivo od uzorka bakterije i unosio ga u krvotok pacijenta no ovakav pristup liječenju ga je brinuo jer je pacijentu pružao nelagodu.

Bach je bio vrlo radišna osoba i nije mario što se previše naprezao u svojim nakanama da prouči i izliječi bolesti.
1917. kolapsirao je s ozbiljnim krvarenjem u želucu i dijagnosticiran mu je bio maligni tumor. Hitno je bio prebačen u operativnu salu i tumor mu je bio izvađen. No, dijagnoza je bila ozbiljna i predviđali su mu da će živjeti još možda 3 mjeseca.

U malo vremena koje je imao htio je što više saznati te je još više prionuo na posao. Prolaskom vremena potpuno se oporavo, što je pripisao snažnoj volji.

Homeopatija

1919. postao je patolog i bakteriolog na Homeopathic Hospital u Londonu gdje se upoznao sa radovima Samuela Hahnemanna, osnivača homeopatije. Složio se s načinom razmišljanja da je potrebno liječiti pacijenta a ne bolest, te je započeo izrađivati homeopatske lijekove smatrajući da su efikasnija od cjepiva koji se unose injekcijom, a uz to nisu bila bolna i neugodna. Prilagodio je svoja cjepiva i na temelju njih proizveo 7 homeopatskih lijekova.

Bachove cvjetne vodice

Iako je bio uspješan liječnik, smatrao je da nije našao jednostavne forme liječenja jer mu tadašnji pripravci nisu bili pripremljeni od prirodnih komponenata.  1930. potpuno je napustio radno mjesto liječnika i otišao je u Wales gdje je istraživao učinke biljaka puštajući da ga intuicija vodi.

Jednog dana šetao je po livadi punoj rose, te je pomislio kako je rosa možda u sebe primila neka svojstva biljke na kojoj se nalazila. Iskoristio je rosu kako bi je istražio kao sirovinu za izradu pripravaka no kako ju je teško bilo za sakupljati, u konačnici je u staklenu posudu ulio čistu izvorsku vodu, stavio unutra nekoliko cvjetova biljke koje bi izabrao i tako ju ostavio nekoliko sati na suncu. Smatrao je da se tako vodom prožela vibracija i energija biljke od koje su potekli cvjetovi i postala jako potentna.

Ovim postupkom proizveo je 38 cvjetnih pripravaka, svaka od njih je prigodna za određeno emocionalno stanje.

  • turica (Agrimonia eupatoria)
  • jasika (Populus tremula)
  • bukva (Fagus sylvatica)
  • kičica (Erythraea centaurium)
  • cerato (Ceratostigma willmottianum)
  • šljiva (Prunus cerasifera)
  • pupoljak divljeg kestena (Aesculus hippocastanum)
  • cikorija (Cichorium intybus)
  • pavitina (Clematis vitalba)
  • divlja jabuka (Pyrus malus)
  • brijest (Ulmus campestris)
  • encian (Gentiana amarella)
  • štipavac (Ulex europaeus)
  • vrijesak (Calluna vulgaris)
  • božikovina (Ilex aquifolium)
  • kozja krv (Lonicera caprifolium)
  • grab (Carpinus betulus)
  • vodenika (Impatiens royleii)
  • ariš (Larix europea)
  • krabuljača (Mimulus luteus)
  • gorušica (Sinapis arvensis)
  • hrast (Quercus pedunculat)
  • maslina (Olea europaea)
  • obični bor (Pinus sylvestris)
  • crveni kesten (Aesculus carnea) 
  • sunčanica (Helianthemum Nummularium)
  • izvorska voda
  • treskavica (Scleranthus annuus)
  • ptičje mlijeko (Ornithogalum umbellatum)
  • pitomi kesten (Castanea vulgaris)
  • verbena (Verbena officinalis)
  • vinova loza (Vitis vinifera)
  • orah (Juglans regia)
  • močvarna rebratica (Hottonia palustris)
  • bijeli kesten (Aesculus hippocastanum)
  • divlja zob (Bromus ramosus)
  • divlja ruža (Rosa canina)
  • vrba žukva (Salix vitellina)

Vjerovao je da biljke zrače vibracijama koje imaju utjecaj na stanja duševnih patnji koja su izvor svih bolesti.

Podijeli