Đurđica
Convallaria majalis
Karakteristike
Đurđica (Convallaria majalis L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice šparogovki (Asparagaceae). Stabljika je uspravna, gola, jednostavna, bez listova, visoka do 20 cm. Podanak je razgranat, debeo, člankovit i horizontalan, bjelkaste boje. Na dugoj stapci razvijaju se po 1-3 lista koji su duguljasto eliptični, ušiljeni, dugi 13-15 cm, široki 5-6 cm, glatki i goli, paralelne nervature. Cvjetovi su bijeli, zvonoliki, pognuti, dugi 5-9 mm, ugodna mirisa, skupljeni po 5-8 na vrhu stabljike, svi cvjetovi su okrenuti na jednu stranu. Plodnica je trodijelna, u svakom pretincu ima 4-8 sjemenih zametaka. Cvate sredinom proljeća. Plodovi su kuglaste, jarkocrvene bobice promjera oko 8 mm, svaka sadrži 2-6 smećkastih sjemenki a mogu se naći na biljci sve do jeseni.
Stanište i uzgoj
Rasprostranjena je u cijeloj Europi, te u umjerenom pojasu Azije i Sjeverne Amerike. U prirodi često raste, odgovaraju joj polusjenovita područja i vlažna do umjereno suha, humusna, rastresita tla blage do umjereno kisele rakcije. Obično raste unutar svijetlih listopadnih šuma i šikara.
Đurđica se lako razmnožava dijeljenjem korijena u jesen. Drži se na sjenovitim ili polusjenovitim mjestima, a ako se inzistira na sunčanom mjestu pobrinite se da je zemlja uvijek vlažna. Jednom posađena vrlo lako će se sama dalje razmnožiti.
Od raznolikih uzgojnih oblika značajni su:
- var. rosea – cvjetovi su izvana roza boje
- ‘Albostriata‘ – listovi su išarani bijelim linijama na žilama
- ‘Aureovariegata‘, ‘Striata‘ – listovi su žuto išarani na žilama
- ‘Flore Pleno‘ – dvostruki bijeli cvjetovi
- ‘Rosea Plena‘ – rozi dvostruki cvjetovi
- ‘Hardwick Hall‘ – listovi su široki, tamnozeleni sa svijetlozelenkastožutim rubovima
Etimologija
Ime vrste roda Convallaria potječe od latinske riječi convallis (dolina)[1] a ime je dao otac taksonomije Carl Linnaeus (107. – 1778.). Ime vrste majalis (majski, svibanjski) ukazuje na razdoblje cvjetanja. Na stranim jezicima poznata je kao lily of the Valley (eng., ljiljan iz doline), dok nazivi romanskih jezika znače namirisan mošusom – mughetto (tal.), muguet (fr.). Drugi nazivi su Maiglöckchen (njem.), lirio convalio, lirio de los valles (špa.), lírio-do-vale (port.), šmarnica, solzica (slo.).
Upotreba
Đurđica je vrlo otrovna biljka. Svi dijelovi biljke su ljutog i gorkog okusa te otrovni, posebice cvjetovi i plodovi. Sadrži glikozide konvalotoksin i konvalozid koji kada se ispravno dozira pomažu kod srčanih bolesti. Konzumiranje bobica uzrokuje mučninu, povraćanje, proljev, ubrzan puls, u težim stanjima i smrt.[2] Nakon rukovanja njome potrebno je dobro oprati ruke.
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Zvonimir Maretić, (1986.), Naše otrovne životinje i bilje, Zagreb: Stvarnost
- W. George Schmid, (2002.), An encyclopedia of shade perennials, Portland: Timber Press
- Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
- Čedomil Šilić, (1987.), Šumske zeljaste biljke, Sarajevo: Svjetlost
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga