Dugolisna naglavica
Cephalanthera longifolia
Karakteristike
Dugolisna naglavica (Cephalanthera longifolia (L.) Fritsch) je trajna zeljasta biljka iz porodice kaćuna (Orchidaceae). Stabljika je jednostavna, uspravna, vitka, glatka, gola, bridasta, visoka 20-60 cm. Podanak je horizontalan, puzav, razgranat, sa mnogo smeđih korijenova. Listovi su nasuprotni, lancetasti do linealno lancetasti, ušiljeni, uspravni, dugi 7-16 cm, široki 1-2,8 mm, često nadvisuju cvatove, obavijaju stabljiku u osnovi. Cvjetovi su dvospolni, veliki do 1 cm, bijeli, obično su samo napola otvoreni i upereni su u svim smjerovima, skupljeni su po 10-25 u cvatove. Listovi ocvijeća su jajasto kopljasti, ušiljeni, tijesni, dugi 1-1,5 cm. Medna usna je dvostruko kraća od njih, na dnu ima izraženu žutu mrlju. Plodnica je valjkasta, oko 1 cm. Cvate od travnja do srpnja. Plod je kapsula koja sadrži veliki broj sitnih sjemenki.
Stanište
Rasprostranjena je u većem dijelu Europe, u Aziji do Kine i u sjevernoj Africi. Staništa su joj rubovi šuma i šikare u brdskim krajevima, raste na polusjenovitim i umjereno toplim staništima siromašnim dušikom. Kao i drugi kaćuni strogo je zaštićena biljka.[1]
Etimologija
Latinski naziv roda Cephalanthera potječe od grčke riječi kephale (glava) i anthera (prašnik), zbog izgleda prašničkih antera.[2] Ime vrste longifolia ukazuje na duge listove, potječe od latinskih riječi longus (dug, dalek) i folium (list). Na stranim jezicima nazivi su narrow-leaved helleborine, sword-leaved helleborine (eng.), Langblättriges Waldvöglein, Schwertblättrige Waldvöglein (njem.), céphalanthère à feuilles étroites, céphalanthère à longues feuilles (fr.), cefalantera maggiore (tal.), dolgolistna naglavka (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, (2013.), Narodne Novine 144/2013, Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
- Čedomil Šilić, (1987.), Šumske zeljaste biljke, Sarajevo: Svjetlost
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga
