Dubčac

Karakteristike

Obični dubčac (Teucrium chamaedrys L.) je vazdazelena biljka iz porodice usnatica (Lamiaceae). Raste do 50 cm visine kao polugrm s uspravnim, razgranatim i u osnovi odrvenjelim stabljikama koje su pokrivene dugim, sivim i stršećim dlakama. Listovi su unakrsno nasuprotni, jednostavni, mali, dugi oko 2-4 cm, široki 1-2 cm, tamnozeleni, uski, eliptični, nazubljenih rubova i prekriveni poleglim, mekanim dlakama na naličju ili s obje strane, nalaze se na kratkoj peteljci. Cvjetovi su dvospolni, mirisni, dugi su oko 1 cm, nalaze se na dugačkim stapkama u pazušcima pricvjetnih listova, strše uspravno i skupljeni su po 1-6 u grozdaste cvatove. Građeni su od cjevasto zvonaste čaške koja ima rijetke stršeće dlake te 5 zubaca koji su trouglasto lancetasti i duž ruba trepljasti. Vjenčić je ružičast ili bijel, dug 1-1,6 cm, dvostruko ili trostruko duži od čaške, ima veliki srednji režanj koji zaobljen, postrani režnjevi su šiljasti, gornja usna je reducirana. Prašnika ima 4, dva su kraća i preostala dva su kraća, strše iz ždrijela. Tučak je jedan, ima nadraslu plodnicu. Cvatu od lipnja do kolovoza. Plod je kalavac koji se dijeli na 4 glatka, fino mrežasta, jajasta plodića duga oko 2 mm. Dozrijeva u rujnu i listopadu. Dubčac je ugodnog, aromatičnog mirisa koje daju žljezdaste dlake po cijeloj biljci.

Dobra je medonosna biljka, pčele posjećuju cvjetove sakupljajući nektar i pelud. Pogoduju mu vlažna i topla ljeta. Na površini od 1 ha prinos je oko 160 kg meda.^[1]

Klima i stanište

Rasprostranjen je na području srednje i južne Europe, jugozapadne Azije i sjeverne Afrike. Raste na vapnenačkim livadama i kamenjarima primorskih krajeva, na rubovima šuma. Najbolje uspijeva na sunčanom mjestu, podnosi i polusjenu. Traži tlo srednje bogato hranjivima te dobru drenažu. Otporna je na niske temperature. Razmnožava se sjemenom i vegetativno reznicama ili dijeljenjem. Proces klijanja sjemena traje i do mjesec dana. Ako je uzgajamo, u proljeće odrezujemo odrvenjele stapke sve do tla.

Etimologija

Latinsko ime roda Teucrium dovodi se u vez sa trojanskim junakom Teucerom koji je otkrio ljekovitost vrste. Ime vrste chamaedrys potječe od grčke riječi drys (hrast), zbog oblika lista koji podsjeća na hrastov list.^[2] Na stranim jezicima nazivi su wall germander (eng.), Edel-Gamander, Echte Gamander, Schafkraut (njem.), germandrée petit-chêne (fr.), camedrio comune (tal.), zamarrilla de los muros (špa.), navadni vrednik (slo.), podubica (sr.).

Upotreba

Bere se cijela biljka bez korijena za vrijeme cvatnje. Ima antiseptično djelovanje, koristi se u kraćem razdoblju. U narodnoj medicini koristi se za čaj kod grlobolje, visoke temperature, gihta, kure mršavljenja, koristan je i kod šećerne bolesti. Kao začin koristi se u jelima od krumpira.

Kalendar branja

Tablica prikazuje okvirno vrijeme sakupljanja pojedinih dijelova biljke prema mjesecima kroz cijelu godinu.

Galerija fotografija

Literatura

1. Vjeroljub Umeljić, (2004.), U svijetu cvijeća i pčela: atlas medonosnog bilja, Split: Ilija Borković
2. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
3. Ljubomir Mišić, Radomir Lakušić, (1990.), Livadske biljke, Sarajevo: Svjetlost
4. Dario Kremer, Irena Krušić Tomaić, (2015.), Od sjemenke do ploda, Zagreb: Javna ustanova "Nacionalni park Sjeverni Velebit"
5. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga

Autorska prava fotografija

• AnRo0002