Divovski svinjski korov
Heracleum mantegazzianum
Karakteristike
Divovski svinjski korov (Heracleum mantegazzianum Sommier et Levier) je dvogodišnja ili višegodišnja zeljasta biljka iz porodice štitarki (Apiaceae). Stabljika je uspravna, robusnog rasta, debela, šuplja, tamnocrvenih pjega, visoka do 350 cm. Listovi su složeni, duboko urezani, nazubljenih rubova, veliki, dugi i do 1 metar, nalaze se na dugim peteljkama. Cvjetovi su sitni, bijeli, gusto skupljeni u krupne polukuglaste cvatove veličine 30-50 cm, imaju mnogobrojne zrakaste stapke. Cvatu od lipnja do kolovoza. Plodovi su ovalni, spljošteni, glatki ili slabo dlakavi.
Medonosna je biljka i kao druge štitarke dobra je pčelinja ispaša. Domaćin je fitoparazitskih gljivica[1]
Stanište
Rasprostranjen je u zapadnoj i srednjoj Aziji, u Europu je unešena u 19. stoljeću kao ukrasna biljka i u mnogim zemljama smatra se invazivnom (Njemačka, Francuska, Slovenija…). Unešena je i u druge dijelove svijeta, primjerice u Sjevernu Ameriku i na Novi Zeland gdje se također smatra invazivnom.
Etimologija
Latinsko ime roda Heracleum nazvano je prema junaku grčke mitologije Heraklu, vjerojatno zbog snažnog rasta biljke. Ime vrste mantegazzianum dano je u čast talijanskom antropologu Paolu Mantegazzi (1831. – 1910.). Naziv svinjski korov dan je jer je svinje mogu jesti bez posljedica. Na stranim jezicima nazivi su cartwheel-flower, giant hogweed, giant cow parsnip, hogsbane (eng.), Riesen-Bärenklau, Herkulesstaude, Herkuleskraut, Heraklesstaude (njem.), berce du Caucase, berce de Mantegazzi (fr.), pànace di Mantegazza, pànace gigante (tal.), rjaški dežen (slo.).
Upotreba
Svi dijelovi biljke sadrže furokumarin koji može izazvati opeklilne koje teško zacijeljuju, koža pocrveni, svrbi, stvore se mjehuri i potrebna je medicinska pomoć.
Srodne vrste
Srodan joj je medvjeđi dlan (Heracleum sphondylium), česta vrsta u šumarcima, bezopasna i jestiva biljka.