Divlji tulipan
Tulipa sylvestris
Karakteristike
Divlji tulipan (Tulipa sylvestris L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice ljiljana (Liliaceae). Stabljika je uspravna, gola, zelnekasta ili smećkasta, visoka 20-50 cm. Lukovica je jajasta, prekrivena je tamnosmeđim ljuskama. Listovi su jednostavni, obično ih je troje, plavkastozeleni su, glatki, goli, linearni, ušiljeni i cjelovitih rubova, dugi 15-35 cm, široki 1-2 cm. Cvjetovi su pojedinačni, u početku uspravni, kasnije pognuti, krupni, promjera 3-6 cm. Ocvijeće im je dvostruko, čine ga 6 jarko žuta listića. Vanjski listići su ušiljeni, s vanjske strane malo zelenkasti, unutrašnja 3 su više jajasti. Prašnika je 6, kratki su nego listovi ocvijeća, pravilno smješteni oko tučka, pri osnovi su dlakavi, antere su im žute. Cvate u travnju i svibnju. Plod je trobridna kapsula dužine 3 cm koja u 3 pretinca sadrži mnogobrojne crnkastosmeđe sjemenke. Dozrijeva u srpnju.
Stanište
Rasprostranjen je u Europi, u zapadnoj i srednjoj Aziji, u sjevernoj Africi. Raste pojedinačno ili u malim skupinama na sunčanim i polusvjetlim, toplim staništima.
Etimologija
Latinsko ime roda Tulipa potječe od perzijske riječi dulbend (turban) prema obliku cvjetova.[1] Ime vrste sylvestris znači šumski. Na stranim jezicima nazivi su wild tulip, woodland tulip (eng.), Wilde Tulpe, Weinberg-Tulpe, Wald-Tulpe (njem.), tulipe des bois, tulipe sauvage (fr.), tulipano selvatico, tulipano dei campi (tal.), tulipán silvestre (špa.), divji tulipan (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga
