Divlji krastavac

Karakteristike

Primorska štrcalica ili divlji krastavac (Ecballium elaterium (L.) A. Rich.) je trajna zeljasta biljka iz porodice tikvovki (Cucurbitaceae). Stabljike su mesnate, razgranate, duge do 50 cm premda niskog rasta. Cijela biljka prekrivena je čekinjastim dlakama, od stabljike, listova, do cvjetnih latica i ploda, a za razliku od drugih srodnih biljaka u porodici vitice joj nedostaju. Listovi su naizmjenični, jednostavni, srcolike osnove, nalaze se na dugim peteljkama, valovita su i nazubljena ruba, veliki do 10 cm. Cvjetovi su zvonoliki, žućkasti, čašku čine pet lapova, vjenčić čine pet žutih latica koje na vrhu imaju malo bodljicu, u unutrašnjosti su jače žute i izraženih zelenkastih žilica, dok su na vrhovima blijedožute. Cvatu od lipnja do rujna. Plod je dlakav, ovalno izdužen, dug 3-4 cm, nalazi se na dugoj stapci, sadrži mnogobrojne ovalne, tamnosmeđe sjemenke duge 4-5 mm. Kada dozriju u unutrašnjosti se stvara pritisak i sadržaj ploda izbaci se i do 12 m udaljenosti.^[1]

Stanište

Rasprostranjen je u Europi, dijelovima Azije i u sjevernoj Africi.  Raste na sunčanim mjestima, na neobrađenim zemljištima, šikarama, u nizinskim područjima, kod nas je ima jedino u priobalnom području.

Etimologija

Latinski naziv roda Ecballium potječe od grčke riječi ekballos (izbacujem), zbog sjemenki koje se zajedno sa sokom izbacuju iz zrelih plodova.^[2] Ime vrste elaterium potječe od grčke riječi elatos (izbiti) zbog istog značenja ili zato što se biljka koristila kao purgativ. Na stranim jezicima nazivi su squirting cucumber, exploding cucumber (eng.), Spritzgurke, Eselsgurke (njem.), concombre d’âne, cornichon d’âne (fr.), cocomero asinino, zucchetta marina, schizzetti, sputaveleno (tal.), cohombrillo amargo, pepinillo del diablo, elaterio (špa.),

Upotreba

U narodnoj medicini sok biljke aplicira u nosnice prilikom upale sinusa, međutim divlji krastavac je otrovna biljka. Mliječni sok uzrokuje povraćanje, bolove u želucu, proljeve, u većim količinama grčeve i smrt.^[3]

Galerija fotografija

Literatura

1. Nada Hulina, (1998.), Korovi, Zagreb: Školska knjiga
2. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
3. Zvonimir Maretić, (1986.), Naše otrovne životinje i bilje, Zagreb: Stvarnost

Autorska prava fotografija

• Lazaregagnidze
• H. Zell
• Adrian
• Rick J. Pelleg
• Frank Vincentz
• H. Zell
• 4028mdk09