Divlja svinja
Sus scrofa
Karakteristike
Divlja svinja (Sus scrofa L.) je sisavac iz porodice pravih svinja (Suidae). Tijelo im je kratko i robustno, dok su stražnji dijelovi tijela manje razvijeni. Područje iza lopatica podiže se malo u grbu, a vrat je kratak i debeo do te mjere da je gotovo nepokretan. Glava je vrlo velika i zauzima do trećine ukupne duljine tijela. Struktura glave izvrsno je prilagođena kopanju, što im omogućuje da upru znatne količine tla. Oči su male i duboko postavljene, uši su duge i široke. Noge su kratke i relativno tanke ali može trčati brzinom do 40 km/h i skakati visinom do 140–150 cm.
Razlika u veličini između mužjaka i ženki je izražena, pri čemu su mužjaci obično 5–10% veći i 20–30% teži od ženki. Mužjaci također imaju grivu koja ide niz leđa, što je osobito vidljivo tijekom jeseni i zime. Očnjaci su također mnogo istaknutiji kod mužjaka, strše iz usta i rastu tijekom cijelog života. Gornji očnjaci su relativno kratki i rano rastu bočno, postupno se savijajući prema gore. Donji očnjaci su mnogo oštriji i duži, a izloženi dijelovi su dugi 10–12 cm. Tijekom razdoblja parenja, mužjaci razvijaju sloj potkožnog tkiva, koji može biti debeli 2–3 cm, protežući se od lopatica do repa kako bi zaštitili vitalne organe tijekom borbi.
Stanište
Prirodno su rasprostranjeni kroz Europu, Aziju i sjevernu Afriku dok se smatraju udomaćenim u dijelovima Južne i Sjeverne Amerike te u Oceaniji. Obično nastanjuju šume u blizini vodotoka. Vole kaljuže i često se valjaju u njima kako bi se osvježile i riješile kožnih parazita.
Razmnožavanje
Razdoblje parenja odvija se od polovice studenog do početka veljače, iako većina parenja traje oko 40-50 dana. Mužjaci putuju na velike udaljenosti u potrazi za čoporom krmača, jedući tek malo tijekom puta. Nakon što pronađu čopor, mužjak tjera sve mladunce i uporno prati krmače. Tijekom tog razdoblja mužjaci se često ozljeđuju u borbama s potencijalnim rivalima a nakon borbi, najjači mužjak ostaje s čoporom otprilike mjesec dana i tijekom tog vremena pari se sa svim ženkama iz čopora.
Razdoblje trudnoće varira, traje između 115 i 140 dana. Količina mladunaca u leglu ovisi o dobi i prehrani majke, a prosječno leglo sadrži 4-6 praščića, s maksimumom od 10-12. Praščići se rađaju u gnijezdu izgrađenom od grančica, trave i lišća. Ako majka umre prerano, ostale krmače u čoporu usvajaju praščiće.
Prehrana
Divlja svinja je svejed, što znači da se hrani biljnom hranom ali i malim životinjama koje može savladati. Hrana se prilagođava ovisno o dostupnim resursima u okolini. Mogu jesti širok spektar hrane, uključujući gljive, rizome, korijenje, bobice, sjemenke, lišće, koru, kukce, glodavce, ptice i njihova jaja, guštere, zmije, žabe i razne strvine.
Jedan od glavnih predatora divljih svinja je vuk, koji može ubiti veliki broj svinja različitih dobnih skupina tijekom godine.
