Čupava dobričica
Glechoma hirsuta
Karakteristike
Čupava dobričica (Glechoma hirsuta Waldst. et Kit.) iz porodice usnača (Lamiaceae). Stabljika je puzajuća, prekrivena bijelim, stršećim dlačicama, visoka do 40 cm. Listovi su nasuprotni, bubrežasti do okrugli, veliki 2-3 cm, izraženo dlakavi, nalaze se na oko 3-6 cm dugim drškama. Cvjetovi su skupljeni po 3-10 u cvatove, rastu u pazušcima srednjih i gornjih listova. Čaška je duga 7-11 mm, ima ušiljene zupce koji su približno iste dužine kao cijev čaške. Vjenčić je plavkastoljubičast, u unutrašnjosti s purpurnim mrljama, promjera 2-3 cm. Cvate od travnja do lipnja. Plodovi su glatki, smeđi oraščići dugi oko 4 mm.
Stanište
Rasprostranjena je u srednjoj, zapadnoj i istočnoj Europi. Raste na sjenovitim mjestima, na umjereno kiselim tlima u listopadnim šumama i šikarama, od nizina do brdskog pojasa.
Etimologija
Latinsko ime roda Glechoma potječe od grčke riječi glechon, što je bio naziv za mirisnu metvicu (Mentha pulegium) a dan je zbog sličnosti biljke. Ime vrste hirsuta znači dlakav.[1] Na stranim jezicima nazivi su Rauhhaarige Gundelrebe (njem.), gléchome hérissé (fr.), ellera terrestre pelosa (tal.), dlakava grenkuljica (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Čedomil Šilić, (1987.), Šumske zeljaste biljke, Sarajevo: Svjetlost
