Čunjasti repušac
Bunias erucago
Karakteristike
Čunjasti repušac (Bunias erucago L.) je jednogodišnja ili dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice kupusnjača (Brassicaceae). Stabljika je uspravna, prekrivena dlakama, razgranata, naraste do 60 cm visine. U donjem dijelu je hrapava i ljubičaste nijanse. Prizemni listovi su duguljasti, perasto razdijeljeni, tupo nazubljenih rubova, nalaze se na peteljkama. Listovi na stabljici su naizmjenični, postupno sve manji i cjeloviti. Cvjetovi su žuti, dvospolni, veliki oko 1 cm, nalaze se na dužim stapkama na vrhu stabljika skupljeni u rahle grozdaste cvatove. Vjenčić ima 4 žutih latica, prašnika je 6. Cvate od svibnja do kolovoza. Plodovi su nepravilni, dugi 8-12 mm, u 3-4 odjeljka sadrže sjemenke. Dozrijevaju od srpnja do rujna.
Stanište
Rasprostranjena je u južnoj Europi, kod nas je raširena jedino u primorskom području. Raste na sunčanim i suhim staništima, na neobrađenim i siromašnim zemljištima, na suhim livadama, uz puteve.
Od orijentalnog repušca (Bunias orientalis) razlikuje se prema kraćim laticama i plod je jajolik, nazubljenih rubova.
Etimologija
Latinski naziv roda Bunias potječe od grčke riječi bounias (brežuljak, ženske grudi), zbog oblika korijena.[1] ili možda zbog brežuljkastih staništa. Ime vrste ukazuje na sličnost s rikulama (Eruca). Na stranim jezicima nazivi su crested wartycabbage, corn rocket (eng.), Flügel-Zackenschötchen (njem.), bunias fausse roquette, roquette des champs (fr.), cascellore comune (tal.), muñidor (špa.), rukvičasti pikasti lušček (slo.).
Upotreba
Jestivi su mladi izdanci i listovi koji se beru prije nego biljka procvate. Jestivi su u sirovom obliku ili kuhani, također je jestiv i sirovi korijen.[2]
Kalendar branja
Tablica prikazuje okvirno vrijeme sakupljanja pojedinih dijelova biljke prema mjesecima kroz cijelu godinu.
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
- Toni Nikolić, Sanja Kovačić, Mirko Ruščić, Milenko Milović, Vanja Stamenković, Darko Mihelj, Nenad Jasprica, Sandro Bogdanović, Jasenka Topić, (2008.), Flora jadranske obale i otoka – 250 najčešćih vrsta, Zagreb: Školska knjiga d.d.
