Crvenokljuni labud Cygnus olor

Carstvo:
Koljeno:
Chordata
Red:
Anseriformes
Porodica:
Vrsta:
Cygnus olor

Karakteristike

Crvenokljuni labud (Cygnus olor) je ptica iz porodica pataka (Anatidae). Vrsta se razlikuje od drugih vrsta labudova po narančastocrvenom kljunu s crnom kvržicom. Lice im je crno a vrat dug i zakrivljen u obliku slova S. Tijelo im je prekriveno s približno 25 000 bijelih perja a nožice kratke no s jakim plivaćim kožicama. Velike su ptice, do 1,5 metra dužine. Dužina krila im je u punom rasponu i veća od 2 metra. Mužjaci teže do 12 kg a ženke nešto manje, 8-9 kg. Mužjaci su također i veći od ženki te imaju veći kljun i deblji vrat. Iako mogu živjeti nekoliko desetljeća u divljini obično ne žive više od 7 godina. Aktivni su danju i većinu vremena provode u vodi.

Nalazimo ih na većim vodenim površinama, rijekama, jezerima, potocima i kanalima. Prirodno žive na području sjeverne i središnje Europe i Azije.

Prehrana

Hrane se najčešće podvodnom vegetacijom – travama, algama i drugim izraslinama. Odrasli mužjak pojede do 4 kg vegetacije svaki dan. Ponekad jedu i manje ribice ili insekte. Hrane se tako da zagnjure pod vodu te ispruže svoj dugi vrat u potrazi za hranom dok tijelo ostaje na površini vode zabačeno unazad.

Omiljene su ptice na jezerima te ih ljudi hrane. Mogu se hraniti komadićima kruha ili dijelićima žitarica kao što su pšenica i kukuruz. Nisu pohlepne životinje i jedu onoliko koliko im je potrebno.

Razmnožavanje

Labudovi su spolno zreli kada navrše 3 godine. Grade gnijezdo početkom proljeća na osamljenim mjestima od hrpe granja i lišća u plitkoj vodi ili na obali. Za vrijeme parenja crna izraslina na bazi kljuna mužjaka otekne i poveća se. Ženke polažu 4-8 zelenosmeđih jaja kojima treba oko 40 dana da se izlegnu. O gnijezdu i o djeci se brinu oba roditelja. Mužjak pazi na gnijezdo i štiti ženku. Kada prepozna strah postaje agresivan siktajući i zamahujući raširenim krilima. Ukoliko osjeti da je potrebno mogu i fizički napasti kljucajući kljunom i udarati snažnim krilima.

Živi sa jednom ženkom te je par vjeran jedan drugome cijeli život. No ukoliko se dogodi da jedan labud umre drugi obično pronađe drugog partnera.

Mali ptići sivog su perja s tamnim kljunom. Prvih nekoliko dana majka ih zna voziti svojim leđima. Letjeti mogu nakon 4-5 mjeseci što je dovoljno vremena da nauče prije nego što se voda smrzne kako bi odletjeli na toplija mjesta. Kako bi uzlijetleli potrebno im je puno prostora. Okupljaju se u velika jata te leteći u V formaciji brzinom do 90 km/h mogu prijeći i 1000 km do gnijezdišta.

U engleskom jeziku crvenokljuni labud naziva se nijemi labud (mute swan) jer je tih u odnosu na druge ptice. Zvukovi koje proizvode čuju se tek iz blizine no njihov snažan lepetaj krilima može se čuti i na udaljenost do 2 kilometara.

Pametne su životinje te pamte dobrotu ili okrutnost.

Iz kulture

Poznata je priča o ružnom pačetu Hans Christian Andersena. Malo, sivo biće greškom se izleglo u pačjem gnijezdu. Od samog početka bilo je omaložavano zbog toga što je izgledom bilo drugačije. Naposljetku razočaran napušta pačje društvo i prate ga brojne nezgode. No prolaskom jedne godine malo pače odjednom odrasta u velikog i prekrasnog labuda.
Knjiga je lektira za drugi razred osnovne škole.

Francuski skladatelj Camille Saint-Saëns napisao je kompoziciju Labud za opus Karneval životinja. Djelo je prilagođeno violončelu i klaviru a predočava kliženje labuda preko vode i efekte koji se time stvaraju.

Poznata je i priča u grčkoj mitologiji o Ledi i labudu. Leda je bila spartanska kraljica a Zeus se zaljubio u nju i zaveo je u obličju labuda. No, iste noći spavala je i sa svojim mužem Tindarejom. Tako su nastala dva jaja – iz jednog su se izlegli Helena i Klitemnestra a iz drugog blizanci Kastor i Polideuk. Zahvaljujući mitu o Kastoru i Polideuku poznajemo Zviježđe Blizanaca (Gemini) a Helena je bila smatrana najljepšom ženom onog doba zbog koje je započeo Trojanski rat. Temu su obradili brojni umjetnici, među ostalima i Leonardo da Vinci.

U hinduizmu labudovi se smatraju časnima i poistovjećuju sa svecima kojih odlikuju nepristranost svijeta, budnost i milost. Spominje se u vedskoj literaturi a osobe koju su veoma cijenjene u duhovnom svijetu nazivaju se Paramahansa što doslovno znači vrhovni labud.

Zbog svoje monogamne ljubavi labudovi su simbol ljubavi i vjernosti. Brojna su umjetnička djela na temu parova labuda koji kada su jedan uz drugoga svojim vratovima čine srce.

Galerija fotografija

Podijeli