Crvenocvjetni kesten

Karakteristike

Crvenocvjetni kesten (Aesculus x carnea Briotii) je listopadni grm ili niže stablo iz porodice sapindovki (Sapindaceae). Naraste 10-25 m visine, krošnja je gusta, razgranata, široko zaobljena. Kora je crvenosmeđa s izduženim prugama. Listovi su složeni, nalaze se na dugoj peteljci, sastavljeni od 5-9 jajasto lancetastih listića koji su skoro sjedeći, na oba kraja ušiljeni, goli, sjajni i tamnozeleni, ujesen poprime žutu boju. Cvjetovi su svijetlocrveni, gusto skupljeni u uspravne piramidalne cvatove duge 14-20 cm. Listići krunice su ružičasti do crveni, imaju žute pjegice, čaška je kratka. Cvate u travnju i svibnju nakon listanja. Plodovi su zelenosmeđe, velike kapsule, sadrže 2-3 krupne, glatke, sjajne, crvenkastosmeđe sjemenke okružene bodljikavom ovojnicom.

Stanište

Crvenocvjetni kesten je kultivar koji je nastao spajanjem američkog crvenog kestena (Aesculus pavia) s običnim divljim kestenom (Aesculus hippocastanum). Uzgaja se kao ukrasna biljka, sadi se kao soliterno stablo ili u drvoredima. Razmnožava se sjemenom i cijepljenjem na divlji kesten. Odgovara mu vlažno, duboko, plodno i dobro drenirano zemljište na sunčanom ili polusjenovitom položaju. Otporan je na niske temperature do -30°C, tolerira blagu sušu. Sporog je rasta.

Od više kultivara najpoznatije su forme:

• ‘Briotii‘ – tamnocrveni cvjetovi
• ‘Plantierensis‘ – listovi su duži, cvjetovi su bjelkastoružičasti

Etimologija

Latinsko ime roda Aesculus potječe od riječi esca (jelo, hrana) jer plodovi služe kao hrana jelenu, srnu i drugim životinjama. Ime vrste carnea (mesnat) ukazuje na boju cvjetova.^[1] Na stranim jezicima nazivi su red horse-chestnut (eng.), Fleischrote Rosskastanie, Rotblühende Rosskastanie, Purpurkastanie (njem.), marronnier à fleurs rouge (fr.), ippocastano carnoso (tal.), castaño de Indias rojo (špa.), rdečecvetni divji kostanj (slo.).

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Emilija Vukićević, (1987.), Dekorativna dendrologija, Beograd: Naučna knjiga
3. Paola Lanzara, Mariella Pizzetti, Francesco De Marco, Hugh Young, (1978.), Simon & Schuster’s Guide to Trees: A Field Guide to Conifers, Palms, Broadleafs, Fruits, Flowering Trees, and Trees of Economic Importance, New York: Simon and Schuster

Autorska prava fotografija

• Mbdortmund
• Miguel Mendez
• Usien
• Rolf Heinrich
• I.Sáček
• I.Sáček