Crvena iglica
Geranium sanguineum
Karakteristike
Crvena iglica ili krvavac (Geranium sanguineum L.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice iglica (Geraniaceae). Stabljika je uzdižuća, polegla ili povijena, jednostavna ili slabo razgranata od osnove, okrugla ili u donjem dijelu bridasta, prekrivena dugim dlakama, visoka 20-50 cm. Ispod zemlje razvija horizontalan, čvornat, oko 5 mm debeo podanak. šumske zeljaste biljke – listovi na dugačkim, dlakavim 0,5-30 mm dugim peteljkama, lisna plPrizemni listovi su kratkog vijeka, listovi na stabljici su nasuprotni, nalaze se na kratkoj peteljci, razdijeljeni su na sedam režnjeva koji su još razdijeljeni na 3 segmenta. Ujesen, kao i stabljika, poprime jako crvene boje. Cvjetovi su dvospolni, krupni, promjera 2,5-4 cm, nalaze se na oko 2-7 cm dugim, jako dlakavim drškama. Čaška im je građena od pet dlakavih lapova koji su na vrhu tanko i dugo ušiljeni, dugi 8-13 mm, vjenčić je građen od pet ljubičastih, obrnuto srcolikih latica dužine oko 1,5 cm koje su prožete tamnoljubičastim žilicama. Prašnika ima deset, antere su im plavkastoljubičaste. Tučak je u obliku kljuna na vrhu razdijeljen na 5 dijelova. Plodnica je nadrasla i peterogradna. Cvate od lipnja do kolovoza. Plod je tobolac sa pet jednosjemenih plodića.
Stanište
Rasprostranjena je u Europi i Aziji. Raste na suhim, umjereno kiselim tlima sunčanih do polusjenovitih mjesta, na rubovima šuma, u čistinama šumskih čistina, od nizina do 1400 m nadmorske visine. Uzgaja se kao ukrasna biljka u cvjetnjacima, razvijeni su brojni kultivari.
Etimologija
Latinsko ime roda Geranium potječe od grčke riječi geranos (ždral), zbog kljunastih plodova. Ime vrste sanguineum (boje krvi)[1] dan je zbog stabljike i listova koji dolaskom jeseni poprime jarko crvenu boju.
Na stranim jezicima nazivi su bloody crane’s-bill, bloody geranium (eng.), Blutroter Storchschnabel (njem.), géranium sanguin, géranium rouge sang, herbe à becquet (fr.), geranio sanguigno, malvaccino, sanguinaria (tal.), bico-de-grou-sanguíneo, gerânio-sanguíneo (port.), krvavordeča krvomočnica (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Čedomil Šilić, (1987.), Šumske zeljaste biljke, Sarajevo: Svjetlost
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga
