Karakteristike
Crvena iglica ili krvavac (Geranium sanguineum L.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice iglica (Geraniaceae). Stabljika je uzdižuća, polegla ili povijena, jednostavna ili slabo razgranata od osnove, okrugla ili u donjem dijelu bridasta, prekrivena dugim dlakama, visoka 20-50 cm. Ispod zemlje razvija horizontalan, čvornat, oko 5 mm debeo podanak. šumske zeljaste biljke – listovi na dugačkim, dlakavim 0,5-30 mm dugim peteljkama, lisna plPrizemni listovi su kratkog vijeka, listovi na stabljici su nasuprotni, nalaze se na kratkoj peteljci, razdijeljeni su na sedam režnjeva koji su još razdijeljeni na 3 segmenta. Ujesen, kao i stabljika, poprime jako crvene boje. Cvjetovi su dvospolni, krupni, promjera 2,5-4 cm, nalaze se na oko 2-7 cm dugim, jako dlakavim drškama. Čaška im je građena od pet dlakavih lapova koji su na vrhu tanko i dugo ušiljeni, dugi 8-13 mm, vjenčić je građen od pet ljubičastih, obrnuto srcolikih latica dužine oko 1,5 cm koje su prožete tamnoljubičastim žilicama. Prašnika ima deset, antere su im plavkastoljubičaste. Tučak je u obliku kljuna na vrhu razdijeljen na 5 dijelova. Plodnica je nadrasla i peterogradna. Cvate od lipnja do kolovoza. Plod je tobolac sa pet jednosjemenih plodića.
Stanište
Rasprostranjena je u Europi i Aziji. Raste na suhim, umjereno kiselim tlima sunčanih do polusjenovitih mjesta, na rubovima šuma, u čistinama šumskih čistina, od nizina do 1400 m nadmorske visine. Uzgaja se kao ukrasna biljka u cvjetnjacima, razvijeni su brojni kultivari.
Etimologija
Latinsko ime roda Geranium potječe od grčke riječi geranos (ždral), zbog kljunastih plodova. Ime vrste sanguineum (boje krvi)[1] dan je zbog stabljike i listova koji dolaskom jeseni poprime jarko crvenu boju.
Na stranim jezicima nazivi su bloody crane’s-bill, bloody geranium (eng.), Blutroter Storchschnabel (njem.), géranium sanguin, géranium rouge sang, herbe à becquet (fr.), geranio sanguigno, malvaccino, sanguinaria (tal.), bico-de-grou-sanguíneo, gerânio-sanguíneo (port.), krvavordeča krvomočnica (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Čedomil Šilić, (1987.), Šumske zeljaste biljke, Sarajevo: Svjetlost, ISBN: 86-01-00638-8
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga, ISBN: 953-0-60545-5
Autorska prava fotografija
- By Alvesgaspar (Own work) [CC BY-SA 3.0], via Wikimedia Commons
- By Arnstein Rønning (Own work) [CC BY-SA 3.0], via Wikimedia Commons
- Radim Holiš, Wikimedia Commons [CC BY-SA 3.0 cz], via Wikimedia Commons
- By Dominicus Johannes Bergsma (Own work) [CC BY-SA 4.0], via Wikimedia Commons
- By AnRo0002 (Own work) [CC0], via Wikimedia Commons
- By Le.Loup.Gris (Own work) [GFDL 1.3 or CC BY-SA 3.0], via Wikimedia Commons