Crvena djetelina

Karakteristike

Crvena djetelina (Trifolium pratense L.) je zeljasta višegodišnja biljka iz porodice mahunarki (Fabaceae). Stabljika je uspravna, vrlo razgranata i slabo dlakava, naraste do 50 cm. Korijenje je vretenasto, dobro razgranato, dugo 50-100 cm, s okruglim kvržicama. Listovi su naizmjenični, eliptični, dugi 2-4 cm, široki 1-1,5 cm, s izraženom bijelom trokutastom mrljom i smješteni po troje zajedno na dlakavoj peteljci, pri dnu peteljke nalaze se dva kožasta palistića. Donji listovi nalaze se na do 20 cm dugim peteljkama, gornji su na kratkim ili su gotovo sjedeći. Cvjetovi su dvospolni, nepravilni, skupljeni u glavičaste cvatove na 1-7 cm dugoj i dlakavoj dršci. Ocvijeće je dvostruko. Čaška je cjevasto zvonolika, obrasla dlačicama i ima pet trokutastih zubaca. Vjenčić je nalik na leptira, crvene boje i dvosturko je duži od čaške. Tučak ima nadraslu plodnicu koja osi 1-2 sjemena zametka, prašnika je 10 i devet njih je sraslo u cijev. Cvate od svibnja pa sve do jeseni. Plodovi su okruglaste mahunice koje sadrže 1-2 duguljasto jajaste, glatke sjemenke.

Stanište

Prirodno raste na području Europe i zapadne Azije i često ju nalazimo kako pravi zeleni sag na livadama i pašnjacima. Razmnožava se sjemenom. U poljoprivredi se crvena djetelina smatra značajnom biljkom. Na njenom korijenju stvaraju se nakupine simbiotskih bakterije koje vezuju dušik iz zraka te time gnoje tlo. Osim što obogaćuje zemlju dajući joj plodnost važna je i kao krmna biljka.

Etimologija

Latinski naziv roda Trifolium potječe od grčke riječi trifolion (trolisnat), složenica je od riječi tria (tri) i folium (list). Ime vrste pratensis (livada) ukazuje na stanište biljaka.^[1] Na stranim jezicima nazivi su red clover (eng.), Wiesen-Klee, Rot-Klee (njem.), trèfle des prés, trèfle violet (fr.), trifolium pratense (tal.), trébol rojo, trébol violeta (špa.), črna detelja (slo.).

Medenje

Vrlo je dobra medonosna biljka, pčele ju kontinuirano posjećuju sakupljajući mnogo nektara i peluda. Dnevni unos može biti i 3 kg po košnici, na površini od 1 ha ukupno do 260 kg meda.^[2]

Upotreba

Mladi listovi mogu se prije cvatnje koristiti kao povrće premda nisu naročito ukusni a sadrže dosta celuloze. Koriste se nakon kraćeg kuhanja ili namakanja jer su u sirovom stanju teško probavljivi. Sadrže 130-190 mg% vitamina C i do 22 mg% karotina.^[3]

Cvjetovi su isto jestivi, slatkastog su i ugodnog okusa, koriste se usitnjeni u sendvičima, ukiseljeni ili se suše i melju. Sjemenke se također mogu samljeti u brašno i koristiti za izradu kruha.^[4]

U fitoterapiji se koriste cvjetne glavice koje se sakupljaju u cijelo doba cvatnje. Najčešće se radi tinktura koja pokazuje ljekovito djelovanje kod ženskih bolesti – kod simptoma menopaze te prevencije osteoporoze (pojava osteoporoze je povezana s opadanjem razine estrogena).

Tinktura crvene djeteline

• U staklenku proizvoljne veličine stave se cvjetovi i preliju votkom, rakijom ili 40% etanolom. Staklenka se ostavi da odstoji barem mjesec dana i povremeno promućka. Na kraju se procijedi i ulije u tamnu staklenu bočicu.

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Vjeroljub Umeljić, (2004.), U svijetu cvijeća i pčela: atlas medonosnog bilja, Split: Ilija Borković
3. Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec ^{a b}
4. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga