Crvena banana

Karakteristike

Crvena banana (Ensete ventricosum (Welw.) Cheesman) je trajna zeljasta biljka iz porodice bananovki (Musaceae). Naraste oko 2-6 metra visine iako su zabilježeni pojedinačni primjerci znatno duži. Stabljika je šuplja a korijen može težiti do 40 kg. Listovi su široki, ovalni, dugi 2-3 metra, s izraženom crvenkastom žilom u sredini. Cvjetovi su žućkasti, veliki i cilindrični. Cvate samo jednom na kraju svog života te nakon toga odumre. Sjeme je crno i tvrdo.

Stanište

Prirodno je rasprostranjena u južnoj i istočnoj Africi. Odgovara im sunčano ili polusjenovito mjesto zaštićeno od vjetra, plodno i kontinuirano vlažno tlo te mjesto zaštićeno od naleta jakih vjetrova jer oštetiti listove. Tolerira hladne temperature i lagani mraz od oko -4 °C. Prezimljuje najbolje na svijetlom mjestu na barem 10-15 °C i uz slabo zalijevanje. Razmnožava se sjemenom od siječnja do travnja, sjeme klije na 20-25 °C. Može se kupiti sjeme nekih kultivara patuljastog rasta zbog čega su pogodni u sobnom uzgoju.

Vrlo brzo raste te se zbog tog može uzgajati kao jednogodišnja biljk . U jednoj godini, biljka zabilježen je rast od 1,5 metra. Nakon što odumre, mnogo adventivnih izboja se javlja koji se lako odvoje te presade u vlažnu zemlju za daljnji rast.

Etimologija

Ime vrste venticosum potječe od latinske riječi venter (trbuh, želudac), zbog karakterističnog oblika plodova. Na stranim jezicima nazivi su enset, Ethiopian banana, Abyssinian banana, false banana (eng.), Zierbanane, Ensete, Abessinische Banane (njem.), bananier d’Abyssinie (fr.), ensete, falso banano (tal.), bananero de Etiopía, bananero de Abisinia, falsa banana, ensete (špa.), pritlikava banana (slo.).

Upotreba

U zemljama Afrike ima ključnu ulogu u prehranjivanju zajednice. Plodovi su jestivi, međutim nisu ukusni te se sami ne smatraju vrijednima. Njihova priprema uključuje usitnjavanje i fermentaciju a potom se pripremaju razna jela poput kruha i kaša. Osim plodova, mogu se koristiti gotovo svi drugi dijelovi biljke ali korijen je najvažniji jestivi dio. Gomolji se pretvaraju u prah i koriste za izradu brašna za kruh.

Od lisnih vlakana izrađuje se užad, košare i vreće.

Galerija fotografija

Literatura

1. Joachim Mayer, Cvijeće za balkone i terase, München: Gräfe und Unzer

Autorska prava fotografija

• Forest & Kim Starr (CC BY 3.0)
• Katherine Wagner-Reiss (CC BY-SA 4.0)
• Rillke (CC BY-SA 3.0)
• Daderot (CC0)
• H. Zell (CC BY-SA 3.0)