Crnoglavac

Karakteristike

Crnoglavac ili crna kopriva (Ballota nigra L.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice usnača (Lamiaceae). Stabljika je uspravna, većinom razgranata, obrasla kratkim dlakama i naraste do 100 cm visine. Podanak je kratak i puzav. Listovi su tamnozeleni, naborani, ovalni ili trokutasto jajasti, dugi do 4 cm, široki do 3 cm, nazubljenog ruba, dlakavi, nalaze se na peteljkama. Cvjetovi su dvospolni, ljubičasti, skupljeni po 4-10 su u prividne pršljene u pazušcima listova na vrhovima grana. Građeni su od čaške koja je ljevkasto cjevasta i ima 5 zubaca, vjenčić je sastavljen od gornje usne dlakave izvana, donja usna je trodijelna. Prašnika ima 4, nalaze se pod gornjom usnom. Cvate od svibnja do kolovoza. Plod je jajoliki, tamni, glatki kalavac. Cijela biljka je izraženog i malo neugodnog mirisa kada se protrlja među prstima.

Stanište

Prirodno je rasprostranjena na području oko Mediterana te u središnjoj Aziji, ponegdje drugdje danas se smatra udomaćenom (Južna Amerika, istočna Sjeverna Amerika, Novi Zeland). Raste na ruderalnim staništima, kraj puteva, na neobrađenim i zapuštenim zemljištima, od nizina sve do planinskog pojasa 2000 m n. v. Razmnožava se sjemenom. Postoji nekoliko podvrsta.

Medonosna je biljka, pčele tijekom cijelog dana salijeću cvjetove te sakupljaju nektar i malo peluda.

Etimologija

Latinski naziv roda Ballota potječe od grčke riječi ballo (stavljam) i ous, gen. otos (uho), jer su se listovi stavljali u uho kod ušnih bolesti.^[1] Ime vrste nigra znači crn. Na stranim jezicima nazivi su black horehound (eng.), Schwarznessel, Stink-Andorn, Schwarzer Gottvergess (njem.), ballote noire (fr.), marrubio selvatico, cimiciotta comune (tal.), marrubio fétido, marrubio bastardo (špa.), črna lahkotnica (slo.).

Upotreba

Koriste se vršni dijelovi i listovi biljke u cvatu, kod nervoza, kašlja, za poticanje žuči. Trudnice i dojilje bi ju trebale izbjegavati.

• 2-4 g (1 žličica) suhe biljke prelije se kipućom vodom, prekrije i ostavi 10 minuta da odstoji.

Kalendar branja

Tablica prikazuje okvirno vrijeme sakupljanja pojedinih dijelova biljke prema mjesecima kroz cijelu godinu.

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga