Crnika
Quercus ilex
Karakteristike
Hrast crnika ili česmina (Quercus ilex L.) je zimzeleni grm ili stablo iz porodice (Fagaceae). Naraste do 20 metara visine tvoreći široku, gustu, okruglastu krošnju. Korijenov sustav je dobro razvijen, ima jaki i dugački glavni korijen i jake bočne žile. Deblo je promjera oko 30 cm, premda može biti i 200 cm. Kora je u mladosti siva i glatka, u starosti tamnosiva, uzdužno i popreko sitno ispucana. Mlade grane i pupoljci su debeli i sitno gusto dlakavi. Listovi su kožasti, tvrdi, dugi 3-8 cm, široki 2-4 cm, ušiljenog vrha, cjelovitih rubova, jedino su u mladosti rijetko nazubljenog ruba, s gornje strane su tamnozeleni i sjajni, s donje strane blijedi, bjelkasti ili žućkasti. Zadržavaju se na stablu obično 2 godine. Cvjetovi su jednospolni i jednodomni. Muški cvjetovi nalaze se u do 7 cm dugim resama, ženski cvjetovi su pojedinačno ili u paru. Cvatu u travnju i svibnju. Pčele salijeću cvjetove te sakupljaju mnogo peluda. Na stapci se nalazi više svijetlosmeđih žireva promjera oko 2 cm koji su do polovine smješteni u kupoli te su malo izduženi i suženi na vrhu. Dozrijevaju u rujnu i listopadu iste godine.
Stanište
Rasprostranjena je vrsta na području oko Mediterana (južna Europa, zapadna Azija, sjeverna Afrika). Kod nas raste na području Istre, priobalnog i otočnog područja Dalmacije. Odgovaraju joj dublja i suha staništa umjereno kisele reakcije, dobro podnosi sušu. Razmnožava se sjemenom. Životni vijek joj iznosi i do 1000 godina.
Etimologija
Latinsko ime roda Quercus bilo je ime kod Rimljana za hrast. Vjerojatno potječe od keltske riječi quer (lijepo) i cuer (drvo), ili iz grčke riječi kerchein (hrapav), zbog kore. Ime vrste ilex bilo je ime za hrast kod starih Rimljana.[1]
Upotreba
Jestivi su žirevi, za razliku od drugih vrsta hrasta sadrže relativno malo tanina (5%) zbog čega ih je najlakše pripremiti. Sadrže oko 50% ugljikohidrata, 3-5% masti, 3% bjelančevina, 3,5-6% celuloze. Može ih se kuhati, peći ili samljeti te koristiti kao brašno.[2]
Drvo crnike je tvrdo i izdržljivo, koristi se u građevinarstvu, stolariji, za gradnju brodova, alata, za ogrjev…
Kalendar branja
Tablica prikazuje okvirno vrijeme sakupljanja pojedinih dijelova biljke prema mjesecima kroz cijelu godinu.
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
- Čedomil Šilić, (1990.), Atlas drveća i grmlja, Sarajevo: Svjetlost
- Emilija Vukićević, (1987.), Dekorativna dendrologija, Beograd: Naučna knjiga
