Crna udovica

Karakteristike

Crna udovica (Latrodectus tredecimguttatus Rossi) je otrovan pauk iz porodice Theridiidae. Tijelo joj je posve crne boje s prepoznatljivih 13 pjega koje se nalaze na leđnom trbuhu. Pjege su obično crvene boje, ali mogu biti i žute ili narančaste. Tijelo je prekriveno dlakama. Ženke su krupnije od mužjaka, tijelo  imaju duljine otprilike 7–15 mm, dok mužjak doseže tek 4–7 mm.

Ugriz i otrovnost

Glavna svrha otrova udovice je paraliziranje plijena što joj je bitno u preživljavanju. Ipak, kada se osjeća ugroženo ili kada smatra da joj je ugroženo legla, crna udovica može ugristi i čovjeka koji joj se ne znajući tek nađe na putu. Ubod kod osobe može proći posve neprimjetno i tek jaka bol koja se javlja desetak minuta nakon ugriza obično je prvi znak da se nešto dogodilo. Velika bol u trbuhu i grčevi, obilno znojenje, povišeni krvni tlak, glavobolja, osip na koži neki su od simptoma. Liječenje zahtijeva primjenu seruma kako bi se neutralizirao otrov i ublažili simptomi a posve izliječenje nastupa i 3-5 dana nakon ugriza.

Jedino ugriz odrasle ženke može biti opasan (bilo za ljude ili druge domaće životinje), budući da mužjak ne može uopće probiti relativno debelu epidermu kože. Ugriz je fatalan tek u iznimno rijetkim slučajevima kada komplikacije mogu nastati kod ranjive populacije kao posljedica alergijske reakcije. Sam ubod se događa statistički relativno rijetko u odnosu na ubode pčela, stršljena i drugih kukaca.

Crna udovica također ima toksična jaja i mlade kako bi ih zaštitila, a razlozi za toksičnost uključuju zaštitu od predatora i antibakterijsku zaštitu protiv mikroorganizama.

Stanište

Rasprostranjena je u toplijim područjima cijele Europe, u vantropskom području Azije te u sjevernoj Africi. Životni prostor joj obuhvaća suhe travnjake, otvorene suhe terene, suhozide, ponekad i vrtove, zidove okućnica te pješčane plaže. S obzirom na prisutnost u poljima, može predstavljati problem u zemljama gdje se žito još žanje ručno.

Razmnožavanje

Pari se krajem lipnja i u srpnju. Zreli mužjaci traže nezrelu ženku te ulaze i ostaju u njezinoj mreži. Nakon što ženka dosegne zrelost, mužjak je plete u mrežu prije nego što obave parenje. Ženka se potom brzo oslobađa iz mreže i često pojede mužjaka. Nakon parenja, ženka polaže do pet kokona u svojoj mreži. Kokoni su loptasti, bijeli ili kremasti na početku, postaju žućkasti nakon nekog vremena, a prije izlaska mladunaca postanu tamniji. Svaki kokon sadrži oko 103 jaja, a stopa izlijeganja je nešto veća kod ženki nego kod mužjaka. Kada se mladi izlegnu, ostaju u kokonu za vrijeme hladne zime, a zatim se samostalno razvijaju kroz nekoliko presvlačenja, nakon čega postaju spolno zreli.

Mužjak može živjeti oko 180 dana dok žena oko 302 dana.

Prehrana

Prehrana im uključuje insekte različitih veličina, poput kukaca, škorpiona, ponekad i manje kralješnjake kao što su gušteri. Mlađe jedinke pauka love manje plijenove, dok odrasle udovice mogu loviti i veće i otpornije plijenove. Da bi ulovila plijena, izrađuje mreže u blizini tla. Kada žrtva dodirne ljepljive niti mreže, ostaje zarobljena. Udovica tada locira plijen prema vibracijama i paralizira ga ugrizom. Potom ga odnosi u svoje skrovište gdje ga konzumira.

Etimologija

Ime vrste tredecimguttatus latinskog je porijekla te znači s 13 pjega. Naziv crna udovica potječe od pretpostavke da mužjak odmah postaje žrtva ženke nakon parenja, što je uistinu često slučaj kod europske crne udovice, a i općenito kod vrsta pravih udovica. Ime vrste tredecimguttatus odnosi se na 13 pjega (tredecim) na trbuhu. Na stranim jezicima nazivi su Mediterranean black widow, European black widow (eng.), Europäische Schwarze Witwe, Mediterrane Schwarze Witwe (njem.), malmignatte, veuve noire méditerranéenne, veuve noire d’Europe (fr.), malmignatta, vedova nera mediterranea (tal.), viuda negra europea, araña sangrienta (špa.), črna vdova (slo.).

Galerija fotografija

Autorska prava fotografija

• Kork (CC0)
• Sphoo (CC BY-SA 3.0)
• Sphoo (CC BY-SA 3.0)