Crna mahunica

Karakteristike

Crna mahunica (Empetrum nigrum L.) je zimzeleni grm iz porodice vrijesova (Ericaceae). Grm je nizak,uzdižući, bogato razgranat, visok 20-30 cm. Korijenov sustav je vrlo zbijen. Grane su dlakave, kasnije ogole, mladi izboji su zeleni, žljezdasto dlakavi. Kora je svijetlosmeđa do sivosmeđa i glatka. Listovi su spiralno naizmjenični, gusti, mnogobrojni i mali, dugi 3-6 mm, linearno duguljasti, sjajni, kožasti, tupi, gotovo sjedeći, cjelovitog ruba. Cvjetovi su dvodomni, većinom dvospolni, pojedinačni u pazušcima gornjih listova, skupljeni na vrhu izboja. Čaška ima 3 zelena do žućkasta, često crveno nahukana, širokojajasta, slobodna listića duga 1-2 mm, vjenčić ima 3 crvene, slobodne latice duge 2-3 mm. Prašnika je također 3, tamnocrveni su i mnogo duži od ocvijeća, plodnica je nadrasla. Cvate u lipnju i srpnju. Plod je kuglasta, sjajna, crvenocrna koštunica veličine 4-6 mm koja sadrži 6-9 koštica, dozrijeva u rujnu ali ostaje na biljci preko zime.

Stanište

Rasprostranjen je u srednjoj i sjevernoj Europi, u sjevernoj Aziji i Sjevernoj Americi, u brdskom i pretplaninskom pojasu. Raste u crnogoričnim šumama, tresetištima, na močvarama i cretovima, na svijetlim, kiselim, humusnim, silikatnim tlima. Životni vijek joj je više od 70 godina.

Etimologija

Naziv roda Empetrum potječe od grčke riječi en (na) i petra (stijena), prema staništu biljaka na kamenju i stijenama.^[1] Ime vrste nigrum ukazuje na crne plodove. Na stranim jezicima nazivi su black crowberry (eng.), Schwarze Krähenbeere (njem.), camarine noire, moretta palustre (fr.), camarina negra, baya de cuervo, baya de corneja (špa.), črna mahunica (slo.).

Upotreba

Jestivi su plodovi. Gorkog su i trpkog okusa, konzumiraju se u manjim količinama svježi ili prerađeni, za izradu pita i džemova. Sadrže oko 70 mg% vitamina C.^[2]

Kalendar branja

Tablica prikazuje okvirno vrijeme sakupljanja pojedinih dijelova biljke prema mjesecima kroz cijelu godinu.

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
3. Jean-Denis Godet, (2000.), Drveće i grmlje : cvjetovi, listovi, pupovi i kora : Godetov vodič, Zagreb: Naklada C

Autorska prava fotografija

• Jason Hollinger
• Alpsdake
• Thom Quine
• Alpsdake
• Alpsdake
• Willow
• Florian Grossir
• Epp
• Axel Kristinsson
• Randi Hausken