Crna joha Alnus glutinosa

Carstvo:
Red:
Fagales
Porodica:
Rod:
Vrsta:
Alnus glutinosa
Sinonimi:
Alnus denticulata C. A. Meyer, Alnus rotundifolia Mill., Betula alnus L., Betula glutinosa (L.) Lam.

Karakteristike

Crna joha (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.) je listopadno stablo iz porodice brezovki (Betulaceae). Naraste do 25 metara, krošnja je jajastokupasta. Deblo je vitko, kora mu je u mladosti glatka i zelenkastosmeđa a u starijih primjeraka crvenkasta i snažno ispucana na ljuske, debela do 2 cm. Korijen je dobro razvijen, nema glavnu žilu ali bočni korijenovi su snažni i dobro razvijeni. Grane su horizontalne i tanke, mlade grančice i mladi listovi su ljepljivi, pupovi su također ljepljivi a prekriveni su sa dvije smeđeljubičaste ljuske. Mlade grančice su trouglaste, pupovi imaju dvije ljuske. Listovi su obrnuto jajasti, dugi 4-10 cm, široki 3-7 cm, kožasti, goli, tamnozeleni i sjajni, tupih vrhova, sitno nazubljeni, s donje strane vidljive su izražene žile čime se jasno vidi lice i naličje lista podijeljeno u plohe i u pazušcima žila su crvenkastosmeđe dlakavi. Smješteni su na 1,5-2 cm dugim peteljkama i prolistaju u travnju. Cvjetovi su jednodomni, rastu u pazušcima listova. Muški cvjetovi skupljeni su u crvenosmeđim visećim resama dugima do 5 cm i formirani su već ujesen, ženski cvjetovi nalaze se pored njih grupirani po 3-4 u male, okruglaste rese. Rastu u pazušcima listova. Cvatu 10-15 dana prije listanja u razdoblju od veljače do travnja kada ispuštaju milijune zrnaca peludi koje raznosi vjetar. Plodovi su mali češeri, jajasti su, veličine 1-2 cm, građeni su od zadebljalih i odrvenjelih ljuski, nalaze se na drškama, dozrijevaju u rujnu. Sjemenke su oko 2-4 mm dugi, usko okriljeni, spljošteni oraščići. Češeri ostaju još neko vrijeme visjeti na stablu kroz zimu i proljeće i nakon što izbace sjemenke.

Stanište

Prirodno raste u gotovo cijeloj Europi i zapadnoj Azijina Kavkazu i u Sibiru. Raste na svijetlim i polusvijetlim staništima, odgovaraju joj vlažna, duboka, humusna tla, te ju tako možemo naći uz rijeke i potoke, od nizinskog do brdskog područja. Stablo brzo raste a kako je drvo dobro za ogrjev, joha je pogodna za sadnju u šumarcima time više što se na korijenovom sustavu nalaze kvržice bakterije koje vežu dušik u tlu. Jake je izdanačke snage, stvara nove izboje iz panja. Razmnožava se sjemenom i vegetativno.

Smatra se vrlo dobrom medonosnom biljkom, daje velike količine cvjetnog peluda, propolisa i nektara.[1]

Etimologija

Latinsko ime roda Alnus staro je ime kod Rimljana za johu. Ime vrste glutinosa znači ljepljiva[2] što ukazuje na ljepljive pupove i mlade listove. Na stranim jezicima poznata je kao black alder, Europaean alder (eng.), Schwarz-Erle (njem.), aulne glutineux, aulne noir (fr.), ontano nero (tal.), aliso negro, alisa (špa.), črna jelša (slo.), crna jova (sr.).

Upotreba

Kao i vrbina kora, i johina kora sadrži salicine koji se u tijelu metaboliziraju u salicilnu kiselinu zbog čega se u narodnom travarstvu koristila kao današnji aspirin – snižavanje temperatura i bolova. Drvo je crveno, elastično, lakeo, otporno na vodu, pogodno za obradu a pogotovo je poznato za izradu tijela električnih gitara.

Galerija fotografija

Podijeli