Čestoslavica
Veronica
- Karakteristike
- Ljekovita čestoslavica (Veronica officinalis)
- Poljska čestoslavica (Veronica arvensis)
- Potočna čestoslavica (Veronica beccabunga)
- Zmijina čestoslavica (Veronica chamaedrys)
- Veronica serpyllifolia
- Klasasta čestoslavica (Veronica spicata)
- Perzijska čestoslavica (Veronica persica)
- Galerija fotografija
Karakteristike
Čestoslavica (Veronica) je rod biljaka iz porodice trpučevka (Plantaginaceae). Rod je velik te broji oko 500 vrsta zeljastih jednogodišnjih biljaka ili trajnica. U Hrvatskoj ih raste oko tridesetak. Stabljike su im često polegnute. Listovi su nasuprotno smješteni te ponekad skupljeni kao rozeta pri dnu stabljike. Cvjetovi rastu pojedinačno iz pazuha listova i skupljeni su u grozdaste ili klasaste cvatove. Plod je tobolac.
Latinsko ime roda Veronica dano je prema svetici Svetoj Veroniki (1445. – 1497.)[1] ili prema drugom izvoru moguće da je izmijenjen način pisanja od Betonica, prema Pliniju Starijem potječe od keltskog naroda Betonaca.[2]
Najznačajnije vrste su
- Veronica officinalis – ljekovita čestoslavica
- Veronica arvensis – poljska čestoslavica
- Veronica beccabunga – potočna čestoslavica
- Veronica chamaedrys – zmijina čestoslavica
- Veronica serpyllifolia
- Veronica spicata – klasasta čestoslavica
- Veronica persica – perzijska čestoslavica
Ljekovita čestoslavica (Veronica officinalis)
Ljekovita čestoslavica (Veronica officinalisTrajnica do 20 cm visine. Stabljika je polegla, puzava te obrasna dlakama. Listovi su jajasti, smješteni nasuprotno na vrlo kratkim peteljkama te su pilastog ruba. Cvate od lipnja do kolovoza. Blijedoplavi cvjetovi rastu iz pazuha listova na vrlo kratkim stapkama i skupljeni su u grozdaste cvatove. Raširena je u cijeloj Europi te ju se može naći svijetlim, listopadnim šumama i neplodnim zemljištima.
Najznačajnija je vrsta te se često koristi u travarstvu za probleme s plućima ili kožnih bolesti.
Poljska čestoslavica (Veronica arvensis)
Poljska čestoslavica (Veronica arvensisJednogodišnja biljka do 25 cm visine. Stabljika je često polegnuta a pri dnu je razgranata. Listovi su sjedeći, narovašeno pilastog ruba. Cvjetovi su maleni, svijetloplavi i skupljeni u grozdasti izduženi cvat. Cvate od ožujka do listopada.
Potočna čestoslavica (Veronica beccabunga)
Potočna čestoslavica (Veronica beccabungaStabljika je gola. Listovi su jajasti, tupog vrha, pilastog ruba i smješteni su na kratkim peteljkama. Cvjetovi rastu iz pazuha listova i skupljeni su u grozdaste cvatove. Cvate od svibnja do kolovoza.
Ime vrste beccabunga polatinjen je njemački naziv Bachbunge (potočna biljka).[3]
Zmijina čestoslavica (Veronica chamaedrys)
Zmijina čestoslavica (Veronica chamaedrysStabljika je uzdignuta, do 40 cm visine, jednostsavna i dlakava. Listovi su jajasti ali šiljatog vrha te narovašenog, pilastog ruba. Donji listovi su na kratkoj peteljci a gornji su sjedeći. Cvjetovi su u grozdastim cvatovima a cvatu od svibnja do kolovoza.
Veronica serpyllifolia
Veronica serpyllifoliaNiska trajnica do 25 cm visine. Listovi su jajasti, narovašenog ili cjelovitog ruba. Gornji listovi su sjedeći (bez peteljke) a donji su smješteni na kratkim peteljkama. Cvjetovi su na kratkim stapkama skupljeni u grozd. Cvate od svibnja do kolovoza.
Klasasta čestoslavica (Veronica spicata)
Klasasta čestoslavica (Veronica spicataTrajnice s uspravnom stabljikom. Naraste do visine 60 cm. Listovi su nasuprotni i sjedeći a plavi cvjetovi skupljeni u uspravne, guste grozdove. Cvjeta od lipnja do kolovoza. Uzgaja se u vrtovima i parkovima zbog izrazitih dekorativnih vrijednosti.
Perzijska čestoslavica (Veronica persica)
Perzijska čestoslavica (Veronica persicaJednogodišnja biljka, rjeđe dvogodišnja. Stabljika je razgranata, većinom polegnuta, naraste do 35 cm. s gornjim sjedećim i jajolikim listovima. Cvjetovi rastu pojedinačno iz pazušca listova na vrhovima stabljika. Cvatu od ožujka do rujna. Jedna biljka proizvede 50-100 sjemenki koje dugo zadržava klijavost.[4]
Pretpostavlja se da izvorno potječe iz jugozapadne Azije a u Europu je unešena kao ukrasna vrsta. Danas je rasprostranjena u cijeloj Hrvatskoj i smatra se tvrdokornim korovom.
Galerija fotografija
Literatura
- http://www.actaplantarum.org/acta/etimologia.php?p=1&o=1,0,0,0,0,0,1,2,3,4,5&n=v
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša" a b
- Taib Šarić, (1991.), Atlas korova: 100 najvažnijih vrsta korovskih biljaka u Jugoslaviji, Sarajevo: Svjetlost zavod za udžbenike i nastavna sredstva