Češnjak

Općenito

Češnjak (Allium sativum L.) je jednogodišnja ili dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice sunovrata (Amaryllidaceae). Stabljika naraste do 1 metar visine, sadrži nekoliko duguljastih, šupljih listova. Lukovica je sastavljena od mnogih manjih lučica i obavijena tankom bijelom opnom. Iz svake lučice se u narednoj godini razvijaju nove biljke. Cvjetovi su dvospolni, pravilni, maleni, cvate u lipnju. Cvatovi se nalaze na dugim stapkama, obavijeni su bijelim omotačem i sastoje se od tridesetak pupoljaka. Plodnica je nadrasla, trogradna i nosi više sjemenih zametaka. Plodovi su trodijelni tobolci koji nose sitne, crne, sjajne sjemenke.

Potječe iz dijelova srednje Azije. Ubraja se među najstarije povrće.

Kalendar sjetve i sadnje

Tablica prikazuje okvirno vrijeme sjetve, presađivanja i očekivanu berbu kroz mjesece, prilagođeno za kontinentalnu klimu.

Etimologija

Ime vrste sativum znači sijan, kultiviran.^[1] Na stranim jezicima nazivi su garlic (eng.), Knoblauch (njem.), ail commun, ail cultivé (fr.), aglio (tal.), ajo (špa.), alho (port.), česen (slo.).

Uzgoj

Češnjak raste na sunčanom i toplom staništu. Traži rahlu i dobro dreniranu zemlju. Teška tla mogu se poboljšati dodavanjem pijeska.

Spada u srednje zahtjevne biljke što znači da u plodoredu dolazi kao druga kultura. Kod pripreme tla, ujesen je na gredicu dobro dodati drvenog pepela jer sadrži kalij koji je važan u formiranju lukovica. Mi na selu lako nabavimo pepeo jer se grijemo na drva. Obzirom da pepela bude u izobilju dodajemo ga tlu i tijekom sezone rasta češnjaka. Važno je ne gnojiti tlo svježim gnojem ili onim bogatim dušikom jer dušik potiče rast listova zbog čega će češnjak slabije zreti.
Češnjak se kod nas u Dalmatinskoj zagori tradicionalno sadi ujesen oko sv. Luke, dakle krajem listopada, no može se saditi i u proljeće. Kod proljetne sadnje češnjak je zreo u srpnju/kolovozu, a kod jesenske iduće proljeće.
Sadimo ga na način da veliku lukovicu razdijelimo na manje češnjeve koje stavimo u zemlju na dubinu od oko 4-5 cm. Obzirom da djeluje preventivno protiv gljivičnih oboljenja može se posaditi na razna mjesta u vrtu; uz jagode, voćke, rajčice, krastavce, ciklu. Osim u povrtnjaku možemo ga saditi i u cvijetnjak uz ruže, ljiljane i tupliane.
Češnjak je lako uzgajati, ne traži mnogo, tokom sezone rasta potrebno ga je okopavati i plijeviti korov.

Biljka je spremna za uporabu kad se nadzemni dio (cima) osuši i polegne na tlo. Tada se motikom iskopaju lukovice te se stave sušiti na prozračno mjesto.

Upotreba

Lukovica se koristi kao začin u jelima od povrća, umacima, varivima i salatama.

Smatra sa da pomaže sniziti krvni tlak i kolesterol, a značajan je za imunitet pomažući u borbi protiv raznih infekcija. Za prikrivanje neugodnog zadaha nakon njegove konzumacije mogu se prožvakati listovi peršina.

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"