Češljugovina
Dipsacus fullonum
Karakteristike
Češljugovina (Dipsacus fullonum L.) je dvogodišnja ili rjeđe višegodišnja biljka iz porodice češljugovina (Dipsacaceae). Stabljika je uspravna, uglasta, bodljikava, u gornjem dijelu razgranata i vrlo visoka – naraste do 250 cm visine. Prizemni listovi skupljeni su u rozetu, dugi do 30 cm, imaju kratku peteljku i prekriveni su čekinjastim dlakama na obje strane. Listovi na stabljici su nasuprotni, sjedeći, dugački, ušiljeni, cjeloviti ili rijetko bodljasto nazubljenih rubova, teže okomito ukošenom rastu. Cvjetovi su ljubičasti, skupljeni u glavičaste cvatove jajolikog oblika, dugi 5-10 cm, široki 3-4 cm, stoje pojedinačno na vrhovima stabljike i postranih grana. Vanjska čaška sastoji se od dugačkih i tankih, bodljikavih listova. Cvatu u srpnju i kolovozu. Plod je jednosjemeni nepucavac. Sjeme je zimi značajna hrana pticama.
Stanište
Prirodno je rasprostranjena na području Europe i Azije, a razmnožena danas u ostalim dijelovima svijeta smatra se korovom i invazivnom vrstom. Raste na vlažnim mjestima uz puteve, na proplancima, pokraj rijeka i potoka, od nizina do visoko gorskog pojasa. Razmnožava se sjemenom.
Dobra je medonosna biljka, pčele rado posjećuju cvjetova sakupljajući nektar i pelud. Na površini od 1 ha prinosi mogu iznositi do 200 kg meda.[1]
Etimologija
Latinsko ime porodice i roda Dipsacus porijeklom je iz grčke riječi dipsao (žeđ, žedan sam), čime se ukazuje na način skupljanja vode u dnu listova.[2] Ime češljugovina dano je prema češljugarima (Carduelis carduelis), malim ptičicama koje se hrane plodovima na njenim glavicama. Na stranim jezicima nazivi su wild teasel, fuller’s teasel (eng.), Wilde Karde (njem.), cardère sauvage, Cabaret des oiseaux, Cardère à foulon (fr.), scardaccione selvatico (tal.), cardencha, cardo de cardadores (špa.), divja ščetica, gozdna ščetica (slo.).
Upotreba
Biljke se koriste sušene u dekorativne svrhe. Nekada su se bodljikave glavice koristile za češljanje vune.