Čepnjak
Streptopus amplexifolius
Karakteristike
Obuhvatni čepnjak (Streptopus amplexifolius (L.) DC.) je trajna zeljasta biljka iz porodice ljiljana (Liliaceae). Stabljika je jednostavna ili razgranata, u donjem dijelu gola, prema vrhu sve tanja i krivuda cik-cak, naraste do 100 cm visine. Podanak je kratak, kvrgav. Listovi su naizmjenični, pojedinačni, glatki i goli, ovalno lancetasti, dugi 5-14 cm, široki oko 5cm, ušiljeni, izražene paralelne nervature, cjelovitih rubova, nemaju peteljku i obuhvaćaju stabljiku, na licu su tamnozeleni, naličje im je svjetlije. Cvjetovi vise na duguljastim tankim stapkama iz pazušca listova, pojedinačni su, dvospolni, zvonoliki, čine ih bijelozelenkaste latice koje su savijene prema unazad i šest prašnika. Cvatu od svibnja do srpnja. Plodovi su crvene, sočne, jajaste bobice duge do 1 cm, sadrže brojne izdužene, svijetlosmeđe sjemenke. Dozrijevaju u rujnu i listopadu.
Stanište
Rasprostranjen je na području središnje i južne Europe, u istočnoj Aziji i u Sjevernoj Americi. Staništa su mu vlažna, hranjiva i sjenovita zemljišta bogata dušikom i kiselkaste reakcije, šume i grmlja planinskih krajeva do na 2000 m nadmorske visine. Razmnožava se sjemenom i dijeljenjem podanka u kasnu jesen ili u rano proljeće.
Etimologija
Latinski naziv roda Streptopus potječe od grčkih riječi strepho (uvrćem) i pous (noga, drška), zbog peteljke cvjetova koji su izraženo uvrnuti. Ime vrste amplexifolius složenica je latinskih riječi amplexi (grliti) i folium (list), zbog listova koji obuhvaćaju stabljiku.[1] Na stranim jezicima nazivi su clasping twistedstalk, claspleaf twistedstalk, white twisted-stalk, watermelon berry (eng.), Stängelumfassende Knotenfuß (njem.), streptope à feuilles embrassantes, sceau-de-Salomon noueux (fr.), lauro alessandrino (tal.), estreptopus (špa.), navadni čepnjek (slo.).
Upotreba
Jestivi su mladi izdanci koji se beru u rano proljeće, jedu se sirovi, kao dodatak salati, okusa su nalik na krastavce. Jestive su i bobe koje se u maloj količini mogu koristiti kao začin za marinade.[2]
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
- W. George Schmid, (2002.), An encyclopedia of shade perennials, Portland: Timber Press
