Buhač Tanacetum cinerariifolium

Carstvo:
Red:
Asterales
Porodica:
Vrsta:
Tanacetum cinerariifolium
Sinonimi:
Pyrethrum cinerariifolium Trev., Chrysanthemum cinerariifolium (Trevir.) Vis, Pyrethrum cinerariifolium Trevir

Karakteristike

Buhač (Tanacetum cinerariifolium (Trevir.) Sch.Bip.) je trajna zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Stabljika je razgranata i naraste do 60 cm visine. Korijen je dubok i jako razgranat, dubok do 20 cm. Listovi su duguljasti, plavkastozeleni, perasti i dvostruko urezani. Prizemni listovi smješteni su na peteljkama, dok su oni gornji sjedeći i oskudni. Cvjetovi su mnogobrojni, dvospolni su, skupljeni u pojedinačne cvjetne glavice na vrhovima stabljika. Vanjski jezičasti cvjetovi (latice) su mnogobrojne i bijele boje, središnji cjevasti cvjetovi su žuti. Cvate u svibnju i lipnju. Plod je dlakava roška s jednom sjemenkom. Cijela biljka je intenzivnog mirisa.

Stanište

Prirodno raste na istočnom području Jadranskog Mora blizu obale. Nalazimo ga na kamenitim staništima, pašnjacima, u svijetlim šumama. Strogo je zaštićena vrsta.[1] Danas je udomaćen i drugdje (Italija, Crna Gora, Albanija…), zbog korisnih svojstava sije se i drugdje. Možemo ju saditi u vrtovima kao repelent za kukce, posebno komarce i mrave.

Etimologija

Latinsko ime roda Tanacetum vuče porijeklo od grčke riječi athanasia (besmrtnost, dugotrajan život), što vjerojatno upućuje na dugo trajanje cvatova. Ime vrste cinerariifolium potječe od riječi cinis (pepeo), zbog pepeljastih dlačica na naličju lista, što se vjerojatno odnosi na rod Cineraria a ovdje se upućuje na njihove listove.[2] Na stranim jezicima nazivi su Dalmation pellitory (eng.), pyrèthre de Dalmatie, tanaisie à feuilles de cinéraire (fr.), piretro della Dalmazia (tal.), piretro, pelitre de Dalmacia (špa.), dalmatinski bolhač (slo.).

Upotreba

Služi kao prirodni pesticid zbog visokog sadržaja piretrina koji djeluje otrovno za hladnokrvne kukce i brzo se razgrađuje. U prošlosti su se uspješno suzbijale uši, buhe, stjenice, žohari, muhe sve do pojave sintetskih preparata (DDT).[3] Najviše piretrina nalazi se upravo u cvjetovima. Biljka se suši i melje u prah, ili se samo svježi ili sušeni cvjetovi preliju kipućom vodom, ostave nekoliko sati ili cijeli dan da odstoje i nakon filtriranja tekućina se koristi prema potrebi u vrtu.

Galerija fotografija

Podijeli