Brnistra
Spartium junceum
- Karakteristike
- Stanište Prirodno raste na Mediteranu – u zemljama južne Europe, sjeverne Afrike i jugozapadne Azije, na sunčanim prostorima i suhoj, kršnoj zemlji, u makiji i kamenjarima. Rasprostranjena je u cijelom svijetu, međutim na području Australije i zapadne Amerike je izmakla kontroli i smatra se invazivnom vrstom. Zbog prelijepih žutih cvjetova često se sadi kao dekorativna biljka u vrtovima i parkovima. Pogodna je za pojedinačnu sadnju, u grupama ili kao živa ograda. Kao i druge mahunarke, ima sposobnost fiksiranja dušika u tlu, a korisna je i radi spriječavanja erozije. Uzgoj
- Etimologija
- Upotreba
- Galerija fotografija
Karakteristike
Brnistra ili žuka (Spartium junceum L.) je listopadna trajna biljka iz porodice mahunarki (Fabaceae). Grmolikog je rasta, naraste oko 2-3 metra u visinu. Stvara jak, dobro razvijen i razgranat korijen koji na suhim područjima duboko ponire u potrazi za vodom. Grane su joj kao šibe, šuplje su, okruglaste, čvrste i vrlo žilave. Kora je žutozelenkasta i plitko izbrazdana kod debla, grančice su svijetlozelene. Pupovi su spiralni, rijetki. Listovi su linearni, dugi 2-4 cm, široki oko 1-1,5 cm, na naličju dlakavi, rastu samo na mladim izdancima i biljka ih brzo odbacuje u toku ljeta te zelene grane vrše daljnju fotosintezu. U kasno proljeće i tokom ljeta prekrivena je mirisnim jarko žutim cvjetovima koji su dvospolni i jednodomni (muški i ženski organi su na istoj biljci) i salijeću ih brojni kukci. Cvjetovi su dugi oko 2-2,5 cm, ugodnog mirisa, nalaze se na tankim peteljkama skupljeni u grozdaste cvatove na vrhovima grana. Prašnika ima 10, međusobno su srasli u jednu cijev. Plodovi su plosnate, sjajne, sivocrne mahune duge 4-8 cm, široke 5-7 mm. Krajem ljeta kada snažno eksplodiraju i sjajne, okruglaste sjemenke se razlete od matične biljke.
Stanište
Prirodno raste na Mediteranu – u zemljama južne Europe, sjeverne Afrike i jugozapadne Azije, na sunčanim prostorima i suhoj, kršnoj zemlji, u makiji i kamenjarima. Rasprostranjena je u cijelom svijetu, međutim na području Australije i zapadne Amerike je izmakla kontroli i smatra se invazivnom vrstom. Zbog prelijepih žutih cvjetova često se sadi kao dekorativna biljka u vrtovima i parkovima. Pogodna je za pojedinačnu sadnju, u grupama ili kao živa ograda. Kao i druge mahunarke, ima sposobnost fiksiranja dušika u tlu, a korisna je i radi spriječavanja erozije.
Uzgoj
Sjeme se sije u zaštićen prostor u kasnu zimu. Klija dobro i brzo, te kada biljka naraste presađuje se na željen sunčan prostor. Vrlo dobro podnosi gradska onečišćenja i hladne temperature do -20°C, te ju tako i mi uzgajamo u kontinentalnom dijelu na otvorenome bez ikakvih problema. Razmnožava se sjemenom i reznicama. Dobra zemlja je bogata vapnom, pomiješana s malo pijeska. Zalijeva se umjereno dok ne ojača, kasnije je nepotrebno. Otporna je i na sušu, na buru i dobro tolerira orezivanje, zbog dobro razvijenog korijenovog sustava štiti zemlju od erozije a kao i druge mahunarke obogaćuje tlo jer se na fiksira dušik.
Etimologija
Latinsko ime biljke Spartium potječe od grčke riječi spartion koja je značila uže i trsku za pletenje, a porijeklo antičkog imena Splita izvedeno je od latinskog imena. Na stranim jezicima nazivi su Spanish broom, weaver’s broom (eng.), Pfriemenginster, Binsenginster, Spanischer Ginster (njem.), spartier à tiges de jonc, faux genêt d’Espagne (fr.), ginestra odorosa, ginestra di Spagna (tal.), retama de olor, gayomba, gallomba (špa.), esparto, giesta-dos-jardins (port.), navadna žuka (slo.), žukva (sr.).
Upotreba
U narodnom travarstvu cvjetovi su se sakupljali te koristili kao kardiotonik i diuretik, međutim danas se biljka smatra nesigurnom za koristiti. No ima puno drugih praktičnih vrijednosti.
Grančice su se koristile za izradu košara i metli, za vezanje vinove loze. Njeni izbojci su se rezali, vezali u snopove, močili i dalje prerađivali dok se ne izolira vlakno koje je zbog elastičnosti i čvrstoće služilo kao sirovina za tekstil. Od konopa kojeg su izradili vezivali su lozu u svojim vinogradima. Izrađivale su se mreže, vreće, brodska užad, grubi sagovi te slikarska platna.
Cvjetovima su se punili jastuci i madraci, ili se od njih dobivala žuta boja za bojanje tkanina ili izrada pigmenta za slikarske boje. Također, kako su bogati eteričnim uljem, koriste se u proizvodnji parfema.
Narodno je vjerovanje da brnistra odbija zmije i da ovce koje ju pasu otporne su na njihov ugriz.
Galerija fotografija
Literatura
- Čedomil Šilić, (1990.), Atlas drveća i grmlja, Sarajevo: Svjetlost
- Emilija Vukićević, (1987.), Dekorativna dendrologija, Beograd: Naučna knjiga