Brašnjak

Karakteristike

Brašnjak ili trokutnolisna loboda (Chenopodium bonus-henricus L.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice šćira (Amaranthaceae). Stabljika je jednostavna ili slabo razgranata od osnove, uglata, malo ljepljiva, uspravna i niskog rasta, naraste do 60 cm visine. Listovi su tamnozeleni, trokutasti, ušiljenog vrha, cjelovitog i valovitog ruba, u mladosti prekriveni bijelim prahom, kasnije zeleni. Donji listovi su veći i imaju dugu peteljku, gornji listovi postupno postaju sve manji i nalaze se na kraćoj peteljci. Cvjetovi su sitni, zelenkasti, ocvijeće je sastavljeno od 4-5 zelenih latica, a skupljeni su u klasaste cvatove na vrhovima stabljika. Cvatu od svibnja do rujna. Rado ih posjećuju pčele koje sakupljaju nektar i pelud. Plod je na obje strane plosnat.

Stanište

Raste na umjereno kiselim tlima prekomjerno bogatih dušikom. Staništa su joj oranice, pašnjaci, možemo je naći uz puteve, od nizina do planinskog područja 2000 m nadmorske visine. Razmnožava se sjemenom, u prošlosti se i uzgajala. U Crvenoj knjizi flore Hrvatske vodi se kao gotovo ugrožena vrsta i strogo je zaštićena.^[1]

Etimologija

Latinsko ime rod je dobio prema grčkim riječima chen (guska) i podion (nožica) zbog oblika listova koji su nalik na stopala guske.^[2] Na stranim jezicima poaznata je kao good-king-Henry, poor-man’s asparagus, perennial goosefoot, lincolnshire spinach, mercury goosefoo (eng.), Guter Heinrich (njem.), chénopode bon-Henri, herbe du bon Henri (fr.), farinello buon-enrico (tal.), espárrago de los pobres, espinaca de Lincolnshire (špa.), stajska metlika (slo.). brašnjenik (sr.).

Upotreba

Jestivi su mladi izdanci i listovi koji se beru u travnju i u svibnju. Jedu se kuhani kao špinat, iako se mogu jesti sirovi. 100 grama mladih listova sadrži 150-200 mg vitamina C, oko 13 mg karotina.^[3][4]

Galerija fotografija

Literatura

1. Toni Nikolić, Jasenka Topić, (2005.), Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske, Zagreb: Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode
2. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
3. Ljubiša Grlić, (1954.), Naše divlje povrće, Zagreb: Poljoprivredni nakladni zavod
4. Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
5. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga

Autorska prava fotografija

• Pavle Cikova
• Jerzy Opioła
• Enrico Blasutto
• Enrico Blasutto