Borov četnjak

Karakteristike

Borov četnjak gnjezdar ili borov prelac (Thaumetopoea pityocampa Denis & Schiffermüller) je noćni leptir iz porodice četnih prelaca (Notodontidae). Tijelo je tamnosivo, srednje debljine, ticala su tanka, čekinjasta. Raspon krila im je 15-18 mm. Prednja krila su blijedo modrikastosiva, prekrivena tamnim crtama i mrljama. Stražnja krila su svijetlosiva s mrljastim obrubom. Ženka je veća od mužjaka a na prednjim krilima ima više rastočene šare.

Ženka borovog četnjaka polaže jaja u lipnju. Gusjenice se izlegnu u kolovozu, duge su oko 3 cm, gusto prekrivene kratkim dlakama. Aktivne su noću kada se hrane borovim iglicama, dan provode u gnijezdima gdje i prezimljuju. Početkom proljeća, u ožujku i travnju, gusjenice u skupinama silaze sa stabala. Kada se kreću svrstaju se u red koji može biti dug više metara a mogu ga činiti do 300 gusjenica. Prije nego zakukulje i razviju se u leptira, gusjenice bacaju oko sebe oko 2 mm duge dlačice koje služe kao obrana od potencijalnih prijetnji. Odrasli leptiri borovog četnjaka počinju letjeti od svibnja.

Stanište

Rasprostranjen je na području južne Europe, jugozapadne Azije i sjeverne Afrike. Često stvara gnijezda na vrhovima grana borova, najčešće crnog bora, rjeđe napada i cedrove. Grane takvih stabala nemaju iglice, već su prekrivene brojnim zapretcima u kojima se nalaze dlačice gusjenica.

Kada dlačice gusjenica dođu u kontakt s kožom, može doći do oteklina i osipa, praćenih jakim svrbežom. Dlačice gusjenica su nazubljene i kada prelome kožu, njihov otrov ulazi u tijelo kroz šupljinu dlačice. Ovakve reakcije se ponekad događaju i ljeti, i kada nema aktivnih gusjenica. Dlačice se mogu prenositi vjetrom i izazvati neugodnosti turistima koji borave u blizini prethodno zaraženih stabala, kao i drugim životinjama koje se nalaze u borovim šumama zaraženim ovim gusjenicama. Koža može postati upaljena, posebno osjetljivi dijelovi su oko očiju te sluznica u nosu i ustima.

Postoji i dokumentiran slučaj umorstva koji se dogodio krajem 18. stoljeća, kada je žrtva bila prisiljena popiti napitak napravljen od smrvljenih gusjenica. Simptomi su uključivali jake bolove u ustima i trbuhu, gušenje, intenzivan svrbež i grčeve.

Etimologija

Naziv četnjak dan je prema povorkama (četama) koje gusjenice stvaraju držeći se glavom za kraj druge gusjenice kao lokomotiva.

Galerija fotografija

Literatura

1. Sergej Forenbacher, (2002.), Kompendij velebitske faune, Zagreb: Veterinarski fakultet

Autorska prava fotografija

• Muffinn (CC BY 2.0)
• John H. Ghent (CC BY 3.0)
• Fernando Losada Rodríguez (CC BY-SA 4.0)
• Alvesgaspar (CC BY-SA 4.0)