Bogomoljka
Mantis religiosa
Karakteristike
Obična bogomoljka (Mantis religiosa L.) pripada podredu bogomoljki (Mantodea) koji broji više od 2400 vrsta. Tijelo im varira od blijedozelene do sivkastosmeđe boje i može doseći duljinu od 6-8 centimetara. Glava im je trokutasta, s velikim, izbočenim i vrlo pokretnim očima te dugim ticalima. Noge su tanke i prilagođene za grabljenje plijena, na prednjim nogama ima crnu pjegu. Ženke bogomoljki su obično veće i teže od mužjaka, iako mužjaci imaju veće oči i ticala. Osim toga, mužjaci su često aktivniji i agilniji, dok su ženke fizički jače.
Opisano je više podvrsta bogomoljke prema zemljama i kontinentima koje nastanjuje.
Stanište
Rasprostranjena je u Europi izuzev krajnjeg sjevera, u Aziji i Africi a u Sjevernu Ameriku je naknadno prenešena 1899. godine. Nože se naći u različitim tipovima staništa, primjerice na livadama, šumama, vrtovima, pašnjacima i šikarama. Preferira topla i suha staništa, ali može se prilagoditi raznim okolišima.
Razmnožavanje
Bogomoljke postižu seksualnu zrelost brzo nakon što postanu odrasle jedinke. Tijekom sezone parenja ženka luči feromone koji privlače mužjaka i to je jedino vrijeme kada se mužjak i ženka susreću. U procesu parenja, mužjaci se oprezno približavaju ženkama. Kad su dovoljno blizu, skaču na leđa ženki i drže se svojim nogama. Kopulacija se odvija kad se mužjak čvrsto pozicionira, a završava kada položi spermatofor unutar ženke. Nakon parenja, mužjak se udaljava od ženke kako bi osigurao vlastitu sigurnost.
Zanimljivo je da ženke ponekad pojedu mužjaka nakon kopulacije, a to ponašanje poznato je kao seksualni kanibalizam. Postoji nekoliko teorija koje pokušavaju objasniti ovu pojavu. Jedna od teorija sugerira da ženka jede mužjaka kako bi se hranila i dobila dodatnu energiju potrebnu za razvoj jaja i reprodukciju. Učestalost seksualnog kanibalizma može varirati ovisno o različitim čimbenicima, uključujući razinu gladi, prisutnost drugih predatora i opću dinamiku populacije.
Ženka liježe 100-300 jajašca koje pričvrsti na kamenje i grančice te ih zaštiti izlučevinom koja se na zraku stvrdne. Jaja polaže u jesen a iz njih se bogomoljke izlegnu u svibnju i lipnju, da bi odrasle jedinke postale u kolovozu. Životni vijek obično traje do godinu dana.
Prehrana
Aktivne su danju kada vrebaju na plijen u travi ili grmlju a hvataju većinom razne kukce, muhe, leptire, skakavce, žohare, crve, lisne uši i stjenice. Može se hraniti i drugim bogomoljkama iste vrste.
Bogomoljka lovi tako da vreba kamuflirana među lišćem, nepomično čekajući da se približi plijen. Kada drugi kukac sleti pored, odmah ga napada. Prednjim nogama zgrabi žrtvu i odmah se hrani njime čak i kada se njezin plijen i dalje bori da pobjegne. A brzina prednjih nogu je takva da može hvatati muhe u letu. Plijen može proždrijeti djelomično ili u cijelosti.
Etimologija
Naziv roda Mantis grčkog je porijekla i znači prorok. Ime vrste religiosa te naš naziv bogomoljka nastali su zbog načina na koji drže prednje noge a koji podsjeća na molitvu. Na stranim jezicima nazivi su European mantis, praying mantis (eng.), Europäische Gottesanbeterin (njem.), mante religieuse (fr.), mantide religiosa, mantide europea (tal.), santateresa (špa.), navadna bogomolka (slo.).
